Moja pojašnjenja ili odgovori, nemaju za cilj da se nekome svide, a još manje da nekoga razočaram. Oni su takvi kavi jesu. Ponekad je veoma važno znati sve pročitati i na pravi način razumjeti šta je rečeno. Problem je što pojedinci i ne pokušavaju da shvate dobronamjerno komentare i odgovore. Dobar dio ovog posta tiče se odgovora na pitanja, ali i insinuacije jednog od čitalaca mog bloga.

Njemu i onima poput njega, preporučujem da pojedine rečenice, koje se navode kao sporne, pročitaju još jednom. Vjerujem da ćete u tome naći korektan odgovor.

Općina ima načina da kontroliše i nešto što se gradi na divlji način. I nisam zadovoljan poduzetim aktivnostima općine kada je ova problematika u pitanju. SDA nema nikakvu izvršnu vlast u općini. Šef izvršne vlasti u općini je načelnik općine. I niko drugi. U njegovim rukama su poluge izvršne vlasti. Pa ja sam jedan od onih koji je doskora gradio kuću i znam da sam morao za svaku aktivnost pribaviti potrebne papire. Pa čak i istaknuti naziv firme koja gradi kuću. Zato nije potrebno govoriti da SDA daje dozvole za to. A zašto bi to SDA omogućila bilo kome da radi šta hoće? Pokušava se problem prebaciti na krivu adresu. Nemojte mi pričati da nije bilo načina da se zaustavi takva vrsta gradnje. Nemojte mi pričati da općina nema mehanizama za to. To su priče za malu djecu! SDA se uvijek zalaže za primjenu zakona, bez obzira o kome se radilo. Ja uopće nisam siguran čiji je neko donator. Na žalost, mislim da je donator svima, pa čak i pojedincima. SDA, ili moja stranka, nije donijela nikakvu odluku o legalizaciji. Ovo je doneseno na nivou kantona. Kad se već bavite tom problematikom, dobro bi bilo provjeriti koje općine su imale najviše nelegalno izgrađenih objekata. Odluka o tome nije donesena na osnovu samo dva izgrađena objekta u Gračanici. Dobro bi bilo provjeriti koliko je podneseno zahtjeva za legalizaciju na općini.  Ja uopće nisam za ovakav način izgradnje, bez obzira o kome se radi.

Postoji ogromna razlika između putnog pojasa i industrijske zone. Za magistralni put Doboj-Tuzla nadležna je federalna Direkcija za puteve. Ona ima nadležnost i nad putnim pojasom. Ona može putni pojas izdati na privremeno korištenje (benzinske pumpe i sl.), kao i putne priključke na glavni put. Prema tome, to nema nikakve veze sa industrijskom zonom koja zahvata pojas iznad i ispod magistralnog puta u dubinu i do nekoliko stotina metara. Prije 2000. godine, Općina je napravila projekat industrijske zone, koji se prostirao i do Sočkovačkog mosta. Šta to ima veze sa putnim pojasom? Možda bi bilo dobro pogledati pomenute akte, kao i zakon. Mi ćemo sigurno i dalje raditi da osposobimo industrijsku zonu i to uz uvažavanje svih zakonskih akata. Zar mislite da se može nekome izdati određena dozvola bez saglasnosti federalne Direkcije za puteve? I to bi bilo dobro provjeriti u općini. Siguran sam da imaju dobro iskustvo u tome.

Također, prije 2000. godine bio je jedan pokušaj da se napravi jedna poslovna zona, tzv. Poslovni inkubator, i to na području današnjeg FIS-a. Tada to još nije bilo zaživjelo nigdje u BiH. Kamo sreće da je to još tada izgrađeno. Danas bi, vjerujem, s ponosom govorili o tome.

Kao što mogu primjetiti, poluinformisanje nekima očito ide od ruke. Pa ko može izdati neke papire na području općine, osim iste te općine?! Općinsko vijeće nije sigurno, pošto to nije u njegovim ingerencijama. Ako ste ikada nešto pravili, da biste dobili potrebnu dokumentaciju morate imati osnovne dokumente koji dokazuju vlasništvo. Ne radi se ovdje o mom premijeru, ili moje stranke. On je Premijer cijele Federacije BiH. Ipak ću vas podsjetiti na taj događaj. Govornici na toj ceremoniji bili su pored investitora i premijer Branković, ali i Načelnik Općine. Na postavljanju kamenca bili su isti ljudi. Zar vam to ništa ne znači. Hvala premijeru Brankoviću što je došao i obećao pomoć u izgradnji ovog projekta. Provjerite u općini u čemu je problem. Viši i visoki nivoi neće doći u Gračanicu da daju podršku nekom projektu i da se raspituju o administrativnim stvarima iz domena lokalne samouprave.

 Sa postavljanja kamena temeljca za Poslovnu zonu u Gračanici (kliknite na sliku za uvećanje)

 Ako ste čitali ranije komentare (a vidim da svi očigledno nisu, pošto stvari gledaju jednostrano), vidjeli biste gdje jedan prijatelj (Hugo) kaže da je inicijativu za izgradnju putne infrastrukture kroz zaduživanje Općine predložio vijećnik Galib Avdić. On je, izgleda da je neke potrebno podsjetiti, član SDA i podpredsjednik Općinskog odbora SDA Gračanica. To je bilo 2006. godine.  Prema tome, ja se ne kitim tuđim perjem, a one koji to tvrde pozivam da sve informacije dobro provjere prije nego ih javno iznesu. Nemam vremena ispravljati krive navode, niti pružati dodatne informacije.  Prije bih rekao da nije fer govoriti o nekim stvarima o kojima niste kvalitetno informisani.

 Moje uključivanje u projekat toplifikacije je rezultat želje da ovi građani dobiju što zaslužuju, tj. toplifikaciju i da grad očistimo od smoga. Drugo, moja pomoć je bila i rezultat aktivnosti privrednih subjekata, koji su također, tražili da se uključim, pošto i oni vide svoju šansu u obezbjeđenju grijanja u svojim pogonima. Ja na ovaj način želim da, kao predstavnik SDA (a SDA je dala ovom projektu svu početnu podršku!), pokažem da hoćemo i možemo pomoći. Moje sumnje u konačan ishod ovog projekta donekle pobuđuju sporost u realizaciji, nedefinisanost cijene grijanja, visina iznosa prilikom sklapanja ugovora za grijanje i sl. Kada je prvobitno napravljena anketa za grijanje, na sastanku nam je saopšteno da je procenat zainteresovanih dobro preko 90%. Kada su nam saopćene ulazne informacije o cijeni priključka i sve ostalo, ja sam predložio da ponovo izvrše anketiranje i da tada vidimo pravo stanje. Pa zar nije signal to što nema previše upisanih za grijanje? Znam da je održan jedan sastanak sa privrednicima s ciljem da potpišu ugovore. I šta se desilo? Sastanak je propao. To su moje dileme. Što ste tiče sredstava koja su obezbijeđena, sviđalo se to nekima ili ne - mi smo to obezbijedili. Da li ona pripadaju građanima ili ne, ja ne znam. Ali znam jedno, sasvim sigurno: da se nismo uključili, ona ne bi došla u Gračanicu. Naš narod kaže da za nafakom moraš ustati. A ti govori da građani zaslužuju…  Na ovaj način ja ne vršim pritisak na građane, nego ih korektno informišem, pošto nemamo mogućnosti putem lokalnog radija.

Početak realizovanja projekta toplifikacije (kliknite na sliku za uvećanje) 

___________________________

Vodosnabdijevanje Donje Orahovice smo započeli još prije 2000. godine. Na tom projektu je najviše radio gospodin Enes Mešić koji je tada bio šef službe za urbanizam. Sjećam se njegovih aktivnost, koje sam zdušno podržavao u skladu sa finansijskim mogućnostima općine. Ranije sam napisao da je tada budžet bio oko 3.700.000 KM. Pored toga, naslijeđen je ogroman ratni i poratni dug općine od nekoliko miliona. A danas je skoro četiri puta veći.

Tada je napravljen značajan pomak. Od 2000. godine na općinskom nivou vlast ima SDP! U periodu 2000.-2004. godina SDA je u Općinskom vijeću imala 9 vijećnika, a nakon lokalnih izbora održanih 2004. godine SDA ima 13 vijećnika. Vijeće inače broji 30 vijećnika. Izbori predstavljaju važnu stvar da se ovo pitanje kvalitetno riješi. Najgore je to što ponekad ljudi koji obnašaju određene dužnosti u tim mjesnim zajednicama ne žele da se problem riješi. Ja sam hrabar da odem tim ljudima i iznesem stvari onakvim kakve jesu. I tada sam išao i sada ću. I bio sam prije neki dan. Bez ikakvih problema. Ja znam šta znači budžet za četiri godine. To je iznos od 50 miliona. Samo treba domaćinski odnos naspram tih sredstava.

A sada nešto o vodosnabdijevanju općine…

 U jednom svom ranijem postu rekao sam da je problem vodosnabdijevanja općine alarmantan i da ga treba hitno rješavati. U tom smislu, rekao sam da ce SDA predložiti još jedno kreditno zaduživanje, kako bi se ovo pitanje riješilo.

 Prošle sedmice tri dana sam proveo u Sarajevu na zasijedanju federalnog Parlamenta. Na dnevnom redu je bila i Odluka o zaduživanju Federacije BiH u iznosu od 60 miliona eura za rješavanje problema vodosnabdijevanja općina u Federaciji BiH vodom. U komunikaciji sa pomoćnikom ministra za finansije došao sam u posjed informacije koja prati navedenu odluku. Bio sam zaprepašten kada sam vidio da se nabrajaju općine (njih 14) koje su se kandidirale za ova sredstva. Sredstva su kreditna, na 25 godina otplata, a greis period 6 godina. Činjenica je da smo jedna od općina sa izuzetno problematičnim vodosnabdijevanjem. Zašto općine Gračanica nema na spisku? - Vjerovatno zato što se niko nije potrudio da se uključi u projekat.

Kako je to uspjela općina Doboj istok, ili Velika Kladuša, ili općina Živinice, a Gračanica nije?! 

Ko je odgovoran za ovo?

Ko nije aplicirao za ova sredstva?

Ko nije dostavio projekte?

Ja se ne bavim ovim stvarima. Ovo je u domenu lokalne samouprave.

Da je neko dostavio zahtjev, ili projekat i obavijestio me o tome, ja bih sa zadovoljstvom učinio sve da općina Gračanica dobije potrebna sredstva.

I sada sam spreman uključiti se u to.

Ja ne znam šta izvršna vlast misli i šta radi. A nisam ni vidovit pa da znam. Ali znam da ovako nije dobro za stanovništvo općine. Najlakše je trošiti samo ono što dođe samo od sebe.

Pošto znam da ima nekih koji moje stavove ne doživljavaju dobronamjerno, kao i da ne vjeruju u ono što govorim, niže Vam dostavljam skeniranu pomenutu Informaciju i Odluku o zaduživanju, pa se sami uvjerite.

   Informacija, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 
Informacija, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 
Odluka, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

Odluka, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)   

Prije svakih izbora vlada prilična apatija, kao i nezainteresovanost za izlazak na izbore. Međutim, nakon objavljivanja izbora situacija se uveliko mijenja. Bosna je zemlja u kojoj se izbori održavaju svake dvije godine, tako da postaje sve više onih kojima je izbora preko glave. Ipak, kada krene izborna kampanja, sve političke stranke agituju na svoj način da što više birača izađe na izbore. Naravno, svi se trude da izvedu na izbore što više birača koji bi glasali za njih. Mi to svakako činimo tako što prilikom održavanja javnih tribina, skupova, ali i na druge načine, pozivamo registrovane birače da izađu na izbore i glasaju. Mi ćemo i ovaj put činiti isto kako bi procenat izlaska bio što veći. Prema jednoj anketi koja je nedavno provedena izlaznost se čini optimističnom. Posebno ćemo raditi na tome da što više omladine izađe, što je do sada uvijek bio problem. Činjenica je da postoji izvjesna doza nezainteresovanosti omladine za izlazak, što po meni nije nikako dobro. SDA će koristiti Asocijaciju mladih  SDA kako bi animirala omladinu da uzme učešće na izborima, ali i da učestvuje u politici.

Mi ćemo i ovaj put na liste staviti značajan broj mladih (do 35 godina) i pokušati ih pripremati za određene dužnosti. Naravno, nikako ne želim da u vijeću imamo statiste čija je dužnost da klimaju glavom i dižu ruke, ali ni da idu previše naprijed, što najčešće rezultira jednokratnošću. Nama to ne treba. Imamo dobre namjere i nadam se da ćemo i uspjeti u tome.

 Prema pravilima Izbornog zakona BiH na kandidatskoj listi mora biti svaka treća žena. Mi to svakako poštujemo i tako koncipiramo izborne liste kandidata. Zastupljenost  žena u vijeću je različit od stranke do stranke. Danas u Oćinskom vijeću Gračanica SDP ima jednu ženu, dok SDA ima dvije žene kao vijećnike. Što se tiče viših nivoa zakonodavne vlasti situacija je mnogo bolja. U klubu SDA u federalnom Parlamentu imamo jako dobru zastupljenost žena kao poslanika, i što je još poseban kvalitet, da je među njima i onih koje nisu Bošnjakinje. I mene je to jako prijatno iznenadilo.  Što se tiče izvršne vlasti na općini, nemam  preciznih informacija. Što se tiče nekih komisija i Upravnih odbora, najsvježiji je primjer da je SDA za člana Općinske izborne komisije predložila Zorana Pavlovića, što je na kraju i prošlo u Općinskom vijeću.

Sve što može pomoći kvalitetnoj reintegraciji BiH, ja svakako podržavam, pa i trojezičnost. U Parlamentu Federacije BiH svi materijali idu na tri jezika i dva pisma. Svi zakoni se objavljuju na tri jezika. Mi smo se svakako držali ovog principa, bez obzira što je često stvaralo dodatne troškove.(Govorim o vremenu kada sam predsjedavao sjednicama Parlamenta).  Što se tiče općine Gračanica, od 2000. godine nisam u strukturama općinske vlasti, tako da nemam dovoljno informacija. Jedino što mi je došlo do ušiju jesu  sitno napisana imena mjesnih zajednica na postavljenim znakovima.

Mi smo i ranije podržavali rad vjerskih zajednica na općini kroz dobru saradnju, kao i pomoć u obnovi devastiranih vjerskih objekata, ali i pomoći prilikom izgradnje novih. U tom smislu, (govorim o vremenu kada sam obnašao dužnost načelnika) pomogli smo u saniranju  džamija, pravoslavne crkve, kao i katoličke, koja je sasvim kvalitetno obnovljena. I ranije su postojala sredstva u budžetu za podršku vjerskim zajednicama. Vjerujem da su sada, zbog značajnog povećanja budžeta, sredstva za podršku vjerskim zajednicama veća. Odnos sa vjerskim zajednicama treba da bude korektan, a da se materijalna pomoć reguliše budžetom.

 Podizanje spomenika Jevrejima Gračanice je veoma interesantna ideja. Mislim da bi ovo pitanje trebalo prethodno dobro osvijetliti i približiti javnosti. Svi oni koji su dali svoj diprinos u istorijskom razvoju Gračanice ne smiju se zaboraviti. Kvalitetan pristup vidim u organiziranju okruglog stola gdje bi se ova tema dobro razradila, publikovala a potom i verifikovala mogućim podizanjem spomenika.

Pitanje ulica u Gračanici je proces koji traje još od kraja rata. Sjećam se da je tada došlo do određenih preimenovanja ulica. Poslednje preimenovanje je bilo kada je ulica Todora Panića preimenovana u ulicu Alije Izetbegovića. Nisam za velika i česta preimenovanja zbog brojnih troškova koji prate ovu aktivnost. U mjesnim zajednicama još uvijek ova problematika nije aktuelna, dok  u mjesnoj zajednici Gračanica jeste. Mislim da je poslijeratno preimenovanje ulica u gradu rađeno upravo u okviru aktivnosti Mjesne zajednice, a da je legalitet tome dalo Općinsko vijeće. Poslednje preimenovanje je bilo rezultat Odluke Općinskog vijeća. Nemam informaciju kakav je bio stav Vijeća mjesne zajednice gračanica. Ne bi bilo dobro da se mijenjaju imena ulica shodno kako koja politička opcija dođe na vlast.

 

Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

SDA nije žurila sa ovom procedurom iako su prisutna razna nagađanja oko toga. Vjerujem da je to sve u svrhu dnevne politike. Osim SDP, ja ne znam da je bilo koja druga politička stranka već objavila neku kandidaturu. Ovaj princip kandidature je regulisan aktima stranke, iako smo išli i dalje u demokratizaciji same procedure. Izvršni odbor ima i veće ingerencije, međutim, kao predsjednik općinske organizacije SDA želim da pružim više prostora za odlučivanje svih i da postignemo što bolje jedinstvo u nastupu. Ponekad je to dobro, a ponekad i nije. Ja zapravo cijenim sve ljude i želim da im svima omogućim da daju svoj doprinos. Veoma me raduje različitost mišljenja koja na kraju rezultiraju dobrim rješenjima i stavovima. Ili ja tako mislim. Nakon što se provede predviđena procedura mi ćemo svakako izvijestiti javnost kako o kandidatima, tako i o nosiocima za načelnika i za Općinsko vijeće. Naravno da su dobro došle i sugestije.  Pored ovih aktivnosti, radimo i na izradi naše izborne platforme koja će u sebi sadržavati sve oblasti: ekonomskog, društvenog, sportskog, kulturnog, socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog  života. I tu će nam dobro doći sve sugestije.

U okviru moguće participacije građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici koriste se: referendum, zbor građana i građanska inicijativa. O ovoj temi sam pisao jedan članak u «Gračaničkom glasniku», broj 20, novembar 2005. godine, pod naslovom: «Participacija građana u odlučivanju o javnim poslovima u općini».

 Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

Ranije je neko ovdje na forumu rekao da je Ibrahimović «maznuo 400.000 km za Stjepan Polje». Ja nisam ništa «maznuo», nego sam pomogao da zahtjevi i projekat imaju nesmetan prolaz do određenih institucija i da im objasnim stanje. Ja nisam ni vidio novac, niti Vijeće mjesne zajednice, pošto je sve koordinralo Javno preduzeće za vode BiH. Oni su i raspisali tender i izabrali izvođača i platili mu. Smatram to najboljim načinom. Daje to išlo bilo kojim drugim putem, vjerujem da bi bilo velikih problema. Tim sredstvima nije nađena nova voda, nego su samo promijenjene cijevi i napravljen još jedan veliki bazen. Sljedeća faza je pokupiti sve postojeće izvore i priključiti ih na sistem a otkopčati bunar koji je izbušen blizu rijeke Sprečei za koji smatramo da je razlog lošeg kvaliteta vode.