Prije svakih izbora vlada prilična apatija, kao i nezainteresovanost za izlazak na izbore. Međutim, nakon objavljivanja izbora situacija se uveliko mijenja. Bosna je zemlja u kojoj se izbori održavaju svake dvije godine, tako da postaje sve više onih kojima je izbora preko glave. Ipak, kada krene izborna kampanja, sve političke stranke agituju na svoj način da što više birača izađe na izbore. Naravno, svi se trude da izvedu na izbore što više birača koji bi glasali za njih. Mi to svakako činimo tako što prilikom održavanja javnih tribina, skupova, ali i na druge načine, pozivamo registrovane birače da izađu na izbore i glasaju. Mi ćemo i ovaj put činiti isto kako bi procenat izlaska bio što veći. Prema jednoj anketi koja je nedavno provedena izlaznost se čini optimističnom. Posebno ćemo raditi na tome da što više omladine izađe, što je do sada uvijek bio problem. Činjenica je da postoji izvjesna doza nezainteresovanosti omladine za izlazak, što po meni nije nikako dobro. SDA će koristiti Asocijaciju mladih  SDA kako bi animirala omladinu da uzme učešće na izborima, ali i da učestvuje u politici.

Mi ćemo i ovaj put na liste staviti značajan broj mladih (do 35 godina) i pokušati ih pripremati za određene dužnosti. Naravno, nikako ne želim da u vijeću imamo statiste čija je dužnost da klimaju glavom i dižu ruke, ali ni da idu previše naprijed, što najčešće rezultira jednokratnošću. Nama to ne treba. Imamo dobre namjere i nadam se da ćemo i uspjeti u tome.

 Prema pravilima Izbornog zakona BiH na kandidatskoj listi mora biti svaka treća žena. Mi to svakako poštujemo i tako koncipiramo izborne liste kandidata. Zastupljenost  žena u vijeću je različit od stranke do stranke. Danas u Oćinskom vijeću Gračanica SDP ima jednu ženu, dok SDA ima dvije žene kao vijećnike. Što se tiče viših nivoa zakonodavne vlasti situacija je mnogo bolja. U klubu SDA u federalnom Parlamentu imamo jako dobru zastupljenost žena kao poslanika, i što je još poseban kvalitet, da je među njima i onih koje nisu Bošnjakinje. I mene je to jako prijatno iznenadilo.  Što se tiče izvršne vlasti na općini, nemam  preciznih informacija. Što se tiče nekih komisija i Upravnih odbora, najsvježiji je primjer da je SDA za člana Općinske izborne komisije predložila Zorana Pavlovića, što je na kraju i prošlo u Općinskom vijeću.

Sve što može pomoći kvalitetnoj reintegraciji BiH, ja svakako podržavam, pa i trojezičnost. U Parlamentu Federacije BiH svi materijali idu na tri jezika i dva pisma. Svi zakoni se objavljuju na tri jezika. Mi smo se svakako držali ovog principa, bez obzira što je često stvaralo dodatne troškove.(Govorim o vremenu kada sam predsjedavao sjednicama Parlamenta).  Što se tiče općine Gračanica, od 2000. godine nisam u strukturama općinske vlasti, tako da nemam dovoljno informacija. Jedino što mi je došlo do ušiju jesu  sitno napisana imena mjesnih zajednica na postavljenim znakovima.

Mi smo i ranije podržavali rad vjerskih zajednica na općini kroz dobru saradnju, kao i pomoć u obnovi devastiranih vjerskih objekata, ali i pomoći prilikom izgradnje novih. U tom smislu, (govorim o vremenu kada sam obnašao dužnost načelnika) pomogli smo u saniranju  džamija, pravoslavne crkve, kao i katoličke, koja je sasvim kvalitetno obnovljena. I ranije su postojala sredstva u budžetu za podršku vjerskim zajednicama. Vjerujem da su sada, zbog značajnog povećanja budžeta, sredstva za podršku vjerskim zajednicama veća. Odnos sa vjerskim zajednicama treba da bude korektan, a da se materijalna pomoć reguliše budžetom.

 Podizanje spomenika Jevrejima Gračanice je veoma interesantna ideja. Mislim da bi ovo pitanje trebalo prethodno dobro osvijetliti i približiti javnosti. Svi oni koji su dali svoj diprinos u istorijskom razvoju Gračanice ne smiju se zaboraviti. Kvalitetan pristup vidim u organiziranju okruglog stola gdje bi se ova tema dobro razradila, publikovala a potom i verifikovala mogućim podizanjem spomenika.

Pitanje ulica u Gračanici je proces koji traje još od kraja rata. Sjećam se da je tada došlo do određenih preimenovanja ulica. Poslednje preimenovanje je bilo kada je ulica Todora Panića preimenovana u ulicu Alije Izetbegovića. Nisam za velika i česta preimenovanja zbog brojnih troškova koji prate ovu aktivnost. U mjesnim zajednicama još uvijek ova problematika nije aktuelna, dok  u mjesnoj zajednici Gračanica jeste. Mislim da je poslijeratno preimenovanje ulica u gradu rađeno upravo u okviru aktivnosti Mjesne zajednice, a da je legalitet tome dalo Općinsko vijeće. Poslednje preimenovanje je bilo rezultat Odluke Općinskog vijeća. Nemam informaciju kakav je bio stav Vijeća mjesne zajednice gračanica. Ne bi bilo dobro da se mijenjaju imena ulica shodno kako koja politička opcija dođe na vlast.

 

Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

SDA nije žurila sa ovom procedurom iako su prisutna razna nagađanja oko toga. Vjerujem da je to sve u svrhu dnevne politike. Osim SDP, ja ne znam da je bilo koja druga politička stranka već objavila neku kandidaturu. Ovaj princip kandidature je regulisan aktima stranke, iako smo išli i dalje u demokratizaciji same procedure. Izvršni odbor ima i veće ingerencije, međutim, kao predsjednik općinske organizacije SDA želim da pružim više prostora za odlučivanje svih i da postignemo što bolje jedinstvo u nastupu. Ponekad je to dobro, a ponekad i nije. Ja zapravo cijenim sve ljude i želim da im svima omogućim da daju svoj doprinos. Veoma me raduje različitost mišljenja koja na kraju rezultiraju dobrim rješenjima i stavovima. Ili ja tako mislim. Nakon što se provede predviđena procedura mi ćemo svakako izvijestiti javnost kako o kandidatima, tako i o nosiocima za načelnika i za Općinsko vijeće. Naravno da su dobro došle i sugestije.  Pored ovih aktivnosti, radimo i na izradi naše izborne platforme koja će u sebi sadržavati sve oblasti: ekonomskog, društvenog, sportskog, kulturnog, socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog  života. I tu će nam dobro doći sve sugestije.

U okviru moguće participacije građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici koriste se: referendum, zbor građana i građanska inicijativa. O ovoj temi sam pisao jedan članak u «Gračaničkom glasniku», broj 20, novembar 2005. godine, pod naslovom: «Participacija građana u odlučivanju o javnim poslovima u općini».

 Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

Ranije je neko ovdje na forumu rekao da je Ibrahimović «maznuo 400.000 km za Stjepan Polje». Ja nisam ništa «maznuo», nego sam pomogao da zahtjevi i projekat imaju nesmetan prolaz do određenih institucija i da im objasnim stanje. Ja nisam ni vidio novac, niti Vijeće mjesne zajednice, pošto je sve koordinralo Javno preduzeće za vode BiH. Oni su i raspisali tender i izabrali izvođača i platili mu. Smatram to najboljim načinom. Daje to išlo bilo kojim drugim putem, vjerujem da bi bilo velikih problema. Tim sredstvima nije nađena nova voda, nego su samo promijenjene cijevi i napravljen još jedan veliki bazen. Sljedeća faza je pokupiti sve postojeće izvore i priključiti ih na sistem a otkopčati bunar koji je izbušen blizu rijeke Sprečei za koji smatramo da je razlog lošeg kvaliteta vode.

 Sektor urbanizma u općini predstavlja vrlo važan segment i kroz njega se u velikoj mjeri ogleda efikasnost rada općinske administracije. Najčešći problemi građana su vezani za ovaj sektor zbog samog djelokruga rada. Činjenica je da ova služba ima mnogo posla, ali vjerujem da je popunjena shodno Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta, pa prema tome smatram da je kapacitirana za taj nivo poslova. Svakako da ima problema. Oni su objektivne, ali i subjektivne naravi. Problema je bilo i u ranijem periodu, ali nisu bili tako izraženi. Žalili su mi se ljudi, dobri privrednici,  kako dugo  čekaju na rješenje predmeta za koje cijene da nisu problematični. Mišljenja sam da bi trebalo preduzeti određene mjere kako bi se poboljšala efikasnost.

  Činjenica je da je aktuelni Načelnik bivši uposlenik ovog organa. Upuštanje Načelnika u predmete usporava efikasnost i gubljenje vremena, što nikako nije dobro. Nisam  zadovoljan preduzetim aktivnostima općine kada je u pitanju divlja gradnja. Postoje i drugi načini da se obuzda samovolja pojedinaca .  Mislim da u ovoj oblasti ima propusta koje svakako treba što prije otkloniti.   Aktivnosti na poboljšanju standarda života u mjesnim zajednicama umnogome mogu pomoći na neutraliziranju određenih razlika i animoziteta. Kvalitetniji razvoj infrastrukture  čini da se uveliko smanjuju razlike koje su doskora bile jako izražene. Također, veliki omladinski potencijal iz mjesnih zajednica je danas na brojnim visokoškolskim ustanovama. To je jedan novi kvalitet. Pojedine mjesne zajednice imaju i svoje mini industrijske zone. Sve ukazuje na to da se standard života i u mjesnim zajednicama poboljšava. U poratnom periodu došlo je do značajnijeg pomjeranja stanovništva sa periferije u grad. Brojne kupovine raznih stambenih objekata dovele su do dodatnog miješanja. Ja nisam više siguran da su animoziteti tako izraženi.   Odmah poslije okončanja rata mi smo uveli sistem stipendiranja učenika i studenata. Naravno, broj nije bio veliki zbog brojnih problema koji su opterećivali budžet. Također, budžet je bio skoro četiri puta manji u odnosu na sadašnji. Broj se sada, vjerujem povećao. Nemam dovoljno informacija o broju, kao što i ne znam kriterije za dobijanje stipendija. Ovoj oblasti bi svakako poklonio više pažnje, obzirom da snažno podupirem svaku vrstu obrazovanja. I sam već šestu godinu odvajam za stipendiranje nadarenih učenika pri Fondu za stipendiranje a koji djeluje pri SDA u Sarajevu. Mislim da ovom pitanju treba posvetiti dodatnu pažnju i obezbijediti dodatne stipendije kroz privredu Općine o čemu smo već vodili razgovore sa privrednicima. Pitanje prevoza učenika je u određenoj mjeri već regulisano. Ovo govorim zato što je prije nepunih dva mjeseca u I osnovnoj školi vođena rasprava roditelja MZ Babići i školskog odbora i Direktora u vezi sa problemom prevoza učenika koje finansira resorno kantonalno ministarstvo. Svakako sam zainteresiran da se ovo pitanje riješi na najkvalitetniji način. Sve što se tiče obrazovanja pobuđuje moju posebnu pažnju i razumijevanje. Vjerovatno zato, što se i sam, još uvijek školujem.  U našem programu rada, saradnja sa privrednim subjektima ima poseban tretman. Tokom cijele godine imamo separatnu koordinaciju sa privrednicima stavljajući im se na raspolaganje u rješavanju određenih problema, ali i u povezivanju. Ranije smo definisali prostor industrijske zone kako bi stvorili osnovne pretpostavke za ekspanziju. Također, i u nekim mjesnim zajednicama smo definisali određeni prostor, iznad i ispod magistralnog puta Doboj-Tuzla u cilju stvaranja pretpostavki za razvoj privrede i u mjesnim zajednicama. Rezulat toga su brojne male i srednje firme na potezu od Stjepan Polja do Miričine. Međutim, danas imamo ponovo problem. Kako je došlo do toga da općinska administracija nije imala sluha da sačuva ovaj prostor za razvoj i širenje privrede - ne znam. Međutim, znam da je ponovo došlo do neke zabrane gradnje. To smatram velikim hendikepom za ukupni privredni i ekonomski razvoj općine. Mi ćemo ponovo raditi da se ovo pitanje riješi na zadovoljstvo svih onih koji žele da grade i proizvode. Osim toga, mi smo potpuno na strani izgradnje poslovne zone u Gračanici. Specifičnost privrede naše općine potuno nam daje za pravo da podržimo jedan ovakav projekat koji  sadrži sve ono što je potrebno novim, ali i postojećim poduzetnicima. U tom smislu već radimo i sa višim nivoima vlasti da pomognu realizaciju ovog projekta.

 Mi smatramo da i u budžetu općine mora biti sredstava za privredu kako bi je rasteretili  određenih izdataka, kao npr. infrastrukture (put, voda, kanalizacija, Ptt i dr.) Naš glavni cilj je da se sve dozvole i ostala papirologija koja se odnosi na općinu uradi, ako je moguće, za jedan dan. Ovo nije samo teorija. Ovo smo već radili i imamo iskustva u tome.  Problematika putničkog prevoza je prilično izražena. Imamo definisane linije i prevoznike. Međutim, postoji nelojalna konkurencija. Naime, postoje prevoznici koji su regularni, ali postoje i oni koji se prevozom bave ilegalno. Brojne žalbe odnose se na ne sankcionisanje ilegalnih prevoznika. Ovo pitanje je potrebno svesti u okvire zakonskih normi i omogućiti konkurenciju. Potrebno je sagledati potrebe i omogućiti kontinuiran prevoz učenika, radnika i putnika. Nisam toliko  opterećen lokacijom postojeće stanice, koliko me interesuje kvalitetan, redovan i siguran prevoz iz najudaljenijih mjesnih zajednica do grada i nazad. I to tokom cijele godine.  Gračanica je ranije imala policijsku upravu što je bio efikasniji način rada. Prije nekoliko godina došlo je do teritorijalnog preustroja gdje je Gračanica ostala na nivou policijske stanice. Mislim da Gračanica zaslužuje da ima raniji status, iz niza razloga. Najveći problem je upravo blagovremenost djelovanja, ali i zbog građana. Za određene papire potrebno je ići u Lukavac, kao što se i određene aktivnosti i akcije koordiniraju iz Lukavca. Ne znam koji su kriteriji korišteni prilikom ovog preustroja.   Pitanje toplifikacije grada je dobra ideja, ali mislim da nije dovoljno stručno urađena. Nisam siguran da će to sve ići kako su zamislili kreatori ovog projekta. Više mi liči na politički projekat, nego što ima stručnu podlogu. Kada ovo govorim, mislim na cijenu i efekte. Naravno da smo kao politička stranka dali podršku, pošto smatramo da bi bilo dobro da se grad grije sa jednog mjesta. Prema ovim računicama, odnosno cijenama, mislim da ne postoji pretjeran optimizam. Ipak smo se uključili i pomalo  vaninstitucionalno djelovali kada je u pitanju Vlada Federacije BiH. Mi to ne bi nikako učinili da nismo naknadno saznali da su dvije općinske delegacije išle u Vladu FbiH, a da nas nisu ni kontaktirali da im se pridružimo i pomognemo. Kada sve ide dobro, onda se zna ko to radi. Međutim, kada sve stane, onda zovu i kažu da je to projekat svih nas. Zbog toga smo, a u interesu svih građana, djelovali i obezbijedili 1.5 miliona KM od Vlade Federacije BiH.  

 SDA je i ranije iskazivala interes da se Radio Gračanica privatizira. Smatramo da je to najbolje rješenje za ovu lokalnu radio stanicu. Trenutno kako radi ovaj medij ne pokazuje ni profesionalnost, niti nezavisnost. Neka idu na tržište i neka prodaju svoj proizvod po cijeni koju mogu realno postići.