Prije svakih izbora vlada prilična apatija, kao i nezainteresovanost za izlazak na izbore. Međutim, nakon objavljivanja izbora situacija se uveliko mijenja. Bosna je zemlja u kojoj se izbori održavaju svake dvije godine, tako da postaje sve više onih kojima je izbora preko glave. Ipak, kada krene izborna kampanja, sve političke stranke agituju na svoj način da što više birača izađe na izbore. Naravno, svi se trude da izvedu na izbore što više birača koji bi glasali za njih. Mi to svakako činimo tako što prilikom održavanja javnih tribina, skupova, ali i na druge načine, pozivamo registrovane birače da izađu na izbore i glasaju. Mi ćemo i ovaj put činiti isto kako bi procenat izlaska bio što veći. Prema jednoj anketi koja je nedavno provedena izlaznost se čini optimističnom. Posebno ćemo raditi na tome da što više omladine izađe, što je do sada uvijek bio problem. Činjenica je da postoji izvjesna doza nezainteresovanosti omladine za izlazak, što po meni nije nikako dobro. SDA će koristiti Asocijaciju mladih  SDA kako bi animirala omladinu da uzme učešće na izborima, ali i da učestvuje u politici.

Mi ćemo i ovaj put na liste staviti značajan broj mladih (do 35 godina) i pokušati ih pripremati za određene dužnosti. Naravno, nikako ne želim da u vijeću imamo statiste čija je dužnost da klimaju glavom i dižu ruke, ali ni da idu previše naprijed, što najčešće rezultira jednokratnošću. Nama to ne treba. Imamo dobre namjere i nadam se da ćemo i uspjeti u tome.

 Prema pravilima Izbornog zakona BiH na kandidatskoj listi mora biti svaka treća žena. Mi to svakako poštujemo i tako koncipiramo izborne liste kandidata. Zastupljenost  žena u vijeću je različit od stranke do stranke. Danas u Oćinskom vijeću Gračanica SDP ima jednu ženu, dok SDA ima dvije žene kao vijećnike. Što se tiče viših nivoa zakonodavne vlasti situacija je mnogo bolja. U klubu SDA u federalnom Parlamentu imamo jako dobru zastupljenost žena kao poslanika, i što je još poseban kvalitet, da je među njima i onih koje nisu Bošnjakinje. I mene je to jako prijatno iznenadilo.  Što se tiče izvršne vlasti na općini, nemam  preciznih informacija. Što se tiče nekih komisija i Upravnih odbora, najsvježiji je primjer da je SDA za člana Općinske izborne komisije predložila Zorana Pavlovića, što je na kraju i prošlo u Općinskom vijeću.

Sve što može pomoći kvalitetnoj reintegraciji BiH, ja svakako podržavam, pa i trojezičnost. U Parlamentu Federacije BiH svi materijali idu na tri jezika i dva pisma. Svi zakoni se objavljuju na tri jezika. Mi smo se svakako držali ovog principa, bez obzira što je često stvaralo dodatne troškove.(Govorim o vremenu kada sam predsjedavao sjednicama Parlamenta).  Što se tiče općine Gračanica, od 2000. godine nisam u strukturama općinske vlasti, tako da nemam dovoljno informacija. Jedino što mi je došlo do ušiju jesu  sitno napisana imena mjesnih zajednica na postavljenim znakovima.

Mi smo i ranije podržavali rad vjerskih zajednica na općini kroz dobru saradnju, kao i pomoć u obnovi devastiranih vjerskih objekata, ali i pomoći prilikom izgradnje novih. U tom smislu, (govorim o vremenu kada sam obnašao dužnost načelnika) pomogli smo u saniranju  džamija, pravoslavne crkve, kao i katoličke, koja je sasvim kvalitetno obnovljena. I ranije su postojala sredstva u budžetu za podršku vjerskim zajednicama. Vjerujem da su sada, zbog značajnog povećanja budžeta, sredstva za podršku vjerskim zajednicama veća. Odnos sa vjerskim zajednicama treba da bude korektan, a da se materijalna pomoć reguliše budžetom.

 Podizanje spomenika Jevrejima Gračanice je veoma interesantna ideja. Mislim da bi ovo pitanje trebalo prethodno dobro osvijetliti i približiti javnosti. Svi oni koji su dali svoj diprinos u istorijskom razvoju Gračanice ne smiju se zaboraviti. Kvalitetan pristup vidim u organiziranju okruglog stola gdje bi se ova tema dobro razradila, publikovala a potom i verifikovala mogućim podizanjem spomenika.

Pitanje ulica u Gračanici je proces koji traje još od kraja rata. Sjećam se da je tada došlo do određenih preimenovanja ulica. Poslednje preimenovanje je bilo kada je ulica Todora Panića preimenovana u ulicu Alije Izetbegovića. Nisam za velika i česta preimenovanja zbog brojnih troškova koji prate ovu aktivnost. U mjesnim zajednicama još uvijek ova problematika nije aktuelna, dok  u mjesnoj zajednici Gračanica jeste. Mislim da je poslijeratno preimenovanje ulica u gradu rađeno upravo u okviru aktivnosti Mjesne zajednice, a da je legalitet tome dalo Općinsko vijeće. Poslednje preimenovanje je bilo rezultat Odluke Općinskog vijeća. Nemam informaciju kakav je bio stav Vijeća mjesne zajednice gračanica. Ne bi bilo dobro da se mijenjaju imena ulica shodno kako koja politička opcija dođe na vlast.

 

Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

SDA nije žurila sa ovom procedurom iako su prisutna razna nagađanja oko toga. Vjerujem da je to sve u svrhu dnevne politike. Osim SDP, ja ne znam da je bilo koja druga politička stranka već objavila neku kandidaturu. Ovaj princip kandidature je regulisan aktima stranke, iako smo išli i dalje u demokratizaciji same procedure. Izvršni odbor ima i veće ingerencije, međutim, kao predsjednik općinske organizacije SDA želim da pružim više prostora za odlučivanje svih i da postignemo što bolje jedinstvo u nastupu. Ponekad je to dobro, a ponekad i nije. Ja zapravo cijenim sve ljude i želim da im svima omogućim da daju svoj doprinos. Veoma me raduje različitost mišljenja koja na kraju rezultiraju dobrim rješenjima i stavovima. Ili ja tako mislim. Nakon što se provede predviđena procedura mi ćemo svakako izvijestiti javnost kako o kandidatima, tako i o nosiocima za načelnika i za Općinsko vijeće. Naravno da su dobro došle i sugestije.  Pored ovih aktivnosti, radimo i na izradi naše izborne platforme koja će u sebi sadržavati sve oblasti: ekonomskog, društvenog, sportskog, kulturnog, socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog  života. I tu će nam dobro doći sve sugestije.

U okviru moguće participacije građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici koriste se: referendum, zbor građana i građanska inicijativa. O ovoj temi sam pisao jedan članak u «Gračaničkom glasniku», broj 20, novembar 2005. godine, pod naslovom: «Participacija građana u odlučivanju o javnim poslovima u općini».

 Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

Ranije je neko ovdje na forumu rekao da je Ibrahimović «maznuo 400.000 km za Stjepan Polje». Ja nisam ništa «maznuo», nego sam pomogao da zahtjevi i projekat imaju nesmetan prolaz do određenih institucija i da im objasnim stanje. Ja nisam ni vidio novac, niti Vijeće mjesne zajednice, pošto je sve koordinralo Javno preduzeće za vode BiH. Oni su i raspisali tender i izabrali izvođača i platili mu. Smatram to najboljim načinom. Daje to išlo bilo kojim drugim putem, vjerujem da bi bilo velikih problema. Tim sredstvima nije nađena nova voda, nego su samo promijenjene cijevi i napravljen još jedan veliki bazen. Sljedeća faza je pokupiti sve postojeće izvore i priključiti ih na sistem a otkopčati bunar koji je izbušen blizu rijeke Sprečei za koji smatramo da je razlog lošeg kvaliteta vode.

Datum : Mart 24th, 2008 Kategorija : Komentari Navigacija : Prethodni tekst / Naredni tekst