Moja pojašnjenja ili odgovori, nemaju za cilj da se nekome svide, a još manje da nekoga razočaram. Oni su takvi kavi jesu. Ponekad je veoma važno znati sve pročitati i na pravi način razumjeti šta je rečeno. Problem je što pojedinci i ne pokušavaju da shvate dobronamjerno komentare i odgovore. Dobar dio ovog posta tiče se odgovora na pitanja, ali i insinuacije jednog od čitalaca mog bloga.

Njemu i onima poput njega, preporučujem da pojedine rečenice, koje se navode kao sporne, pročitaju još jednom. Vjerujem da ćete u tome naći korektan odgovor.

Općina ima načina da kontroliše i nešto što se gradi na divlji način. I nisam zadovoljan poduzetim aktivnostima općine kada je ova problematika u pitanju. SDA nema nikakvu izvršnu vlast u općini. Šef izvršne vlasti u općini je načelnik općine. I niko drugi. U njegovim rukama su poluge izvršne vlasti. Pa ja sam jedan od onih koji je doskora gradio kuću i znam da sam morao za svaku aktivnost pribaviti potrebne papire. Pa čak i istaknuti naziv firme koja gradi kuću. Zato nije potrebno govoriti da SDA daje dozvole za to. A zašto bi to SDA omogućila bilo kome da radi šta hoće? Pokušava se problem prebaciti na krivu adresu. Nemojte mi pričati da nije bilo načina da se zaustavi takva vrsta gradnje. Nemojte mi pričati da općina nema mehanizama za to. To su priče za malu djecu! SDA se uvijek zalaže za primjenu zakona, bez obzira o kome se radilo. Ja uopće nisam siguran čiji je neko donator. Na žalost, mislim da je donator svima, pa čak i pojedincima. SDA, ili moja stranka, nije donijela nikakvu odluku o legalizaciji. Ovo je doneseno na nivou kantona. Kad se već bavite tom problematikom, dobro bi bilo provjeriti koje općine su imale najviše nelegalno izgrađenih objekata. Odluka o tome nije donesena na osnovu samo dva izgrađena objekta u Gračanici. Dobro bi bilo provjeriti koliko je podneseno zahtjeva za legalizaciju na općini.  Ja uopće nisam za ovakav način izgradnje, bez obzira o kome se radi.

Postoji ogromna razlika između putnog pojasa i industrijske zone. Za magistralni put Doboj-Tuzla nadležna je federalna Direkcija za puteve. Ona ima nadležnost i nad putnim pojasom. Ona može putni pojas izdati na privremeno korištenje (benzinske pumpe i sl.), kao i putne priključke na glavni put. Prema tome, to nema nikakve veze sa industrijskom zonom koja zahvata pojas iznad i ispod magistralnog puta u dubinu i do nekoliko stotina metara. Prije 2000. godine, Općina je napravila projekat industrijske zone, koji se prostirao i do Sočkovačkog mosta. Šta to ima veze sa putnim pojasom? Možda bi bilo dobro pogledati pomenute akte, kao i zakon. Mi ćemo sigurno i dalje raditi da osposobimo industrijsku zonu i to uz uvažavanje svih zakonskih akata. Zar mislite da se može nekome izdati određena dozvola bez saglasnosti federalne Direkcije za puteve? I to bi bilo dobro provjeriti u općini. Siguran sam da imaju dobro iskustvo u tome.

Također, prije 2000. godine bio je jedan pokušaj da se napravi jedna poslovna zona, tzv. Poslovni inkubator, i to na području današnjeg FIS-a. Tada to još nije bilo zaživjelo nigdje u BiH. Kamo sreće da je to još tada izgrađeno. Danas bi, vjerujem, s ponosom govorili o tome.

Kao što mogu primjetiti, poluinformisanje nekima očito ide od ruke. Pa ko može izdati neke papire na području općine, osim iste te općine?! Općinsko vijeće nije sigurno, pošto to nije u njegovim ingerencijama. Ako ste ikada nešto pravili, da biste dobili potrebnu dokumentaciju morate imati osnovne dokumente koji dokazuju vlasništvo. Ne radi se ovdje o mom premijeru, ili moje stranke. On je Premijer cijele Federacije BiH. Ipak ću vas podsjetiti na taj događaj. Govornici na toj ceremoniji bili su pored investitora i premijer Branković, ali i Načelnik Općine. Na postavljanju kamenca bili su isti ljudi. Zar vam to ništa ne znači. Hvala premijeru Brankoviću što je došao i obećao pomoć u izgradnji ovog projekta. Provjerite u općini u čemu je problem. Viši i visoki nivoi neće doći u Gračanicu da daju podršku nekom projektu i da se raspituju o administrativnim stvarima iz domena lokalne samouprave.

 Sa postavljanja kamena temeljca za Poslovnu zonu u Gračanici (kliknite na sliku za uvećanje)

 Ako ste čitali ranije komentare (a vidim da svi očigledno nisu, pošto stvari gledaju jednostrano), vidjeli biste gdje jedan prijatelj (Hugo) kaže da je inicijativu za izgradnju putne infrastrukture kroz zaduživanje Općine predložio vijećnik Galib Avdić. On je, izgleda da je neke potrebno podsjetiti, član SDA i podpredsjednik Općinskog odbora SDA Gračanica. To je bilo 2006. godine.  Prema tome, ja se ne kitim tuđim perjem, a one koji to tvrde pozivam da sve informacije dobro provjere prije nego ih javno iznesu. Nemam vremena ispravljati krive navode, niti pružati dodatne informacije.  Prije bih rekao da nije fer govoriti o nekim stvarima o kojima niste kvalitetno informisani.

 Moje uključivanje u projekat toplifikacije je rezultat želje da ovi građani dobiju što zaslužuju, tj. toplifikaciju i da grad očistimo od smoga. Drugo, moja pomoć je bila i rezultat aktivnosti privrednih subjekata, koji su također, tražili da se uključim, pošto i oni vide svoju šansu u obezbjeđenju grijanja u svojim pogonima. Ja na ovaj način želim da, kao predstavnik SDA (a SDA je dala ovom projektu svu početnu podršku!), pokažem da hoćemo i možemo pomoći. Moje sumnje u konačan ishod ovog projekta donekle pobuđuju sporost u realizaciji, nedefinisanost cijene grijanja, visina iznosa prilikom sklapanja ugovora za grijanje i sl. Kada je prvobitno napravljena anketa za grijanje, na sastanku nam je saopšteno da je procenat zainteresovanih dobro preko 90%. Kada su nam saopćene ulazne informacije o cijeni priključka i sve ostalo, ja sam predložio da ponovo izvrše anketiranje i da tada vidimo pravo stanje. Pa zar nije signal to što nema previše upisanih za grijanje? Znam da je održan jedan sastanak sa privrednicima s ciljem da potpišu ugovore. I šta se desilo? Sastanak je propao. To su moje dileme. Što ste tiče sredstava koja su obezbijeđena, sviđalo se to nekima ili ne - mi smo to obezbijedili. Da li ona pripadaju građanima ili ne, ja ne znam. Ali znam jedno, sasvim sigurno: da se nismo uključili, ona ne bi došla u Gračanicu. Naš narod kaže da za nafakom moraš ustati. A ti govori da građani zaslužuju…  Na ovaj način ja ne vršim pritisak na građane, nego ih korektno informišem, pošto nemamo mogućnosti putem lokalnog radija.

Početak realizovanja projekta toplifikacije (kliknite na sliku za uvećanje) 

___________________________

Vodosnabdijevanje Donje Orahovice smo započeli još prije 2000. godine. Na tom projektu je najviše radio gospodin Enes Mešić koji je tada bio šef službe za urbanizam. Sjećam se njegovih aktivnost, koje sam zdušno podržavao u skladu sa finansijskim mogućnostima općine. Ranije sam napisao da je tada budžet bio oko 3.700.000 KM. Pored toga, naslijeđen je ogroman ratni i poratni dug općine od nekoliko miliona. A danas je skoro četiri puta veći.

Tada je napravljen značajan pomak. Od 2000. godine na općinskom nivou vlast ima SDP! U periodu 2000.-2004. godina SDA je u Općinskom vijeću imala 9 vijećnika, a nakon lokalnih izbora održanih 2004. godine SDA ima 13 vijećnika. Vijeće inače broji 30 vijećnika. Izbori predstavljaju važnu stvar da se ovo pitanje kvalitetno riješi. Najgore je to što ponekad ljudi koji obnašaju određene dužnosti u tim mjesnim zajednicama ne žele da se problem riješi. Ja sam hrabar da odem tim ljudima i iznesem stvari onakvim kakve jesu. I tada sam išao i sada ću. I bio sam prije neki dan. Bez ikakvih problema. Ja znam šta znači budžet za četiri godine. To je iznos od 50 miliona. Samo treba domaćinski odnos naspram tih sredstava.

 

A sada nešto o vodosnabdijevanju općine…

 U jednom svom ranijem postu rekao sam da je problem vodosnabdijevanja općine alarmantan i da ga treba hitno rješavati. U tom smislu, rekao sam da ce SDA predložiti još jedno kreditno zaduživanje, kako bi se ovo pitanje riješilo.

 Prošle sedmice tri dana sam proveo u Sarajevu na zasijedanju federalnog Parlamenta. Na dnevnom redu je bila i Odluka o zaduživanju Federacije BiH u iznosu od 60 miliona eura za rješavanje problema vodosnabdijevanja općina u Federaciji BiH vodom. U komunikaciji sa pomoćnikom ministra za finansije došao sam u posjed informacije koja prati navedenu odluku. Bio sam zaprepašten kada sam vidio da se nabrajaju općine (njih 14) koje su se kandidirale za ova sredstva. Sredstva su kreditna, na 25 godina otplata, a greis period 6 godina. Činjenica je da smo jedna od općina sa izuzetno problematičnim vodosnabdijevanjem. Zašto općine Gračanica nema na spisku? - Vjerovatno zato što se niko nije potrudio da se uključi u projekat.

Kako je to uspjela općina Doboj istok, ili Velika Kladuša, ili općina Živinice, a Gračanica nije?! 

Ko je odgovoran za ovo?

Ko nije aplicirao za ova sredstva?

Ko nije dostavio projekte?

Ja se ne bavim ovim stvarima. Ovo je u domenu lokalne samouprave.

Da je neko dostavio zahtjev, ili projekat i obavijestio me o tome, ja bih sa zadovoljstvom učinio sve da općina Gračanica dobije potrebna sredstva.

I sada sam spreman uključiti se u to.

Ja ne znam šta izvršna vlast misli i šta radi. A nisam ni vidovit pa da znam. Ali znam da ovako nije dobro za stanovništvo općine. Najlakše je trošiti samo ono što dođe samo od sebe.

Pošto znam da ima nekih koji moje stavove ne doživljavaju dobronamjerno, kao i da ne vjeruju u ono što govorim, niže Vam dostavljam skeniranu pomenutu Informaciju i Odluku o zaduživanju, pa se sami uvjerite.

   Informacija, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 
Informacija, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 

 
Odluka, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

Odluka, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)   

 

Nakon poslednjih općih izbora održanih 2006. godine ponovo sam bio kandidat za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Kao nosilac liste ostvario sam najbolji rezultat i time ponovo izabran za poslanika u ovom domu. Pored poslaničkog mandata, imenovan sam za predsjednika Komisije za lokalnu samoupravu, te za člana Komisije za izbor i imenovanja, Odbora za privatizaciju i denacionalizaciju i Odbora za rad i socijalnu zaštitu.

Prva moja aktivnost u novom mandatnom periodu je bila da organizujem posjetu novoimenovane Vlade Federacije BiH općini Gračanica, odnosno Udruženju poslodavaca općine Gračanica. Nastojao sam ovom prilikom da se novoformirana Vlada FBiH upozna sa problemima privrednika općine te da radi na poboljšanju uslova. Tom prilikom delegacija je posjetila i nekoliko gračaničkih firmi.

Sa premijerom TK Enesom Mujićem, ministrom za poduzetništvo i obrt FBiH Velimirom Kunićem i premijerom FBiH Nedžadom Brankovićem

Obzirom da je projekat toplifikacije grada bio zapao u finansijsku krizu koja je prijetila obustavom daljih aktivnosti, direktno sam učestvovao na obezbjeđenju sredstava od strane Vlade FBiH. Cilj mi je bio da učestvujem u realizaciji jednog dobrog projekta zbog građana, ali i zbog privrede koja bi bila važan konzument.

Poseban vid moje aktivnosti odnosio se na rad centra Međunarodnog fonda solidarnosti, lociranog na Dujama u Doboj Istoku. Brojnim intervencijama obezbijeđena je finansijska pomoć federalnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica, kao i Ministarstva za za obrt i poduzetništvo. Prošle godine ova organizacija je bila organizator generalne skupštine međunarodne humanitarne organizacije Emaus internacional koja djeluje u preko 45 zemalja svijeta. Svake 4 godine održava se generalna skupština. Ovaj puta je to održano u Sarajevu a ja sam bio predsjednik organizacionog odbora. Skupštini je prisustvovalo oko 400 delegata iz skoro 40 zemalja svijeta.

Prije izvjesnog gračaničke firme koje se bave drvopreradom došle su u vrlo nezavidan položaj zbog obustave isporuke oblovine za koju su već bile uplatile avans. Uzimajući u obzir činjenicu da ove firme zapošljavaju oko 900 radnika logično je bilo da se uključim u rješavanje ovog problema. Organiziran je sastanak u resornom federalnom ministarstvu kojem sam i sam prisustvovao nastojeći iznaći rješenje za nastali problem. Sve ukazuje da je problem riješen.

Činjenica je da izgradnja osnovnih škola u pribavi i Doborovcima ide veoma sporo prije svega zbog nezainteresovanosti općinskih vlasti. Na poziv da posjeti ove škole ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona posjetila je pomenute škole i obećala nedostajuća sredstva.

 
Sa ministricom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK, Mirzotom Hadžić Suljkić i stručnim savjetnikom u Ministarstvu, Mersijom Jahić

Gračanica ima tradiciju u organiziranju poljoprivrednih proizvođača. Zemljoradnička zadruga «Gračanka» slovi kao jedna među najorganizovanijim zadrugama ove vrste kako na kantonu tako i šire. U parlamentarnu proceduru je proslijeđena Strategija razvoja poljoprivrede u Federaciji BiH. U cilju poboljšanja teksta strategije, organiziran je Okrugli sto u Gračanici na ovu temu. Ovom Okruglom sastanku prisustvovalo je preko 40 učesnika iz svih krajeva Federacije BiH. Zaključci sa ovog skupa u najvećoj mjeri su uključeni u finalni tekst strategije.

Posjeta Sarajevu Sarajevu predstavnika drvoprerađivača općine Gračanica

Prije izvjesnog vremena jedan broj gračaničkih firmi opterećivali su problemi vezani za rad Uprave za indirektno oporezivanje. U cilju rješenja pomenutog problema organizirali smo niz sastanaka kako bi se ovim firmama omogućio normalan rad. Mislim da sam i u ovom slučaju dao značajan doprinos organizirajući sastanke i predvodeći delegacije na tim sastancima.

U svakom slučaju, efekti bi bili mnogo vidljiviji da je bilo prilike da se informiše javnost kojoj sam po prirodi stvari odgovoran za svoj javni rad. Međutim, ne mogu se oteti utisku da sam kao i ostali predstavnici SDA u izvršnim i zakonodavnim organima svih nivoa već duže vrijeme u medijskoj blokadi. Niti jedan od 300 donesenih zakona nije našao mjesta na radio Gračanici da se pobliže pojasni i približi građanima. Gore navedene aktivnosti zasigurno su zavređivale da budu prezentirane javnosti te da se pobliže pojasne efekti istih. Za četiri godine predsjedavanja najvećim parlamentom u BiH nikada nisam imao priliku da budem gost na lokalnoj radio stanici i da bar godišnje napravim presjek svojih i aktivnosti parlamenta. Ovo ne smatram slučajnošću.

Trudim se da opravdam ukazano povjerenje građana koji su mi ukazali povjerenje. To je moja obaveza i učiniću sve da ga opravdam.