Moja pojašnjenja ili odgovori, nemaju za cilj da se nekome svide, a još manje da nekoga razočaram. Oni su takvi kavi jesu. Ponekad je veoma važno znati sve pročitati i na pravi način razumjeti šta je rečeno. Problem je što pojedinci i ne pokušavaju da shvate dobronamjerno komentare i odgovore. Dobar dio ovog posta tiče se odgovora na pitanja, ali i insinuacije jednog od čitalaca mog bloga.

Njemu i onima poput njega, preporučujem da pojedine rečenice, koje se navode kao sporne, pročitaju još jednom. Vjerujem da ćete u tome naći korektan odgovor.

Općina ima načina da kontroliše i nešto što se gradi na divlji način. I nisam zadovoljan poduzetim aktivnostima općine kada je ova problematika u pitanju. SDA nema nikakvu izvršnu vlast u općini. Šef izvršne vlasti u općini je načelnik općine. I niko drugi. U njegovim rukama su poluge izvršne vlasti. Pa ja sam jedan od onih koji je doskora gradio kuću i znam da sam morao za svaku aktivnost pribaviti potrebne papire. Pa čak i istaknuti naziv firme koja gradi kuću. Zato nije potrebno govoriti da SDA daje dozvole za to. A zašto bi to SDA omogućila bilo kome da radi šta hoće? Pokušava se problem prebaciti na krivu adresu. Nemojte mi pričati da nije bilo načina da se zaustavi takva vrsta gradnje. Nemojte mi pričati da općina nema mehanizama za to. To su priče za malu djecu! SDA se uvijek zalaže za primjenu zakona, bez obzira o kome se radilo. Ja uopće nisam siguran čiji je neko donator. Na žalost, mislim da je donator svima, pa čak i pojedincima. SDA, ili moja stranka, nije donijela nikakvu odluku o legalizaciji. Ovo je doneseno na nivou kantona. Kad se već bavite tom problematikom, dobro bi bilo provjeriti koje općine su imale najviše nelegalno izgrađenih objekata. Odluka o tome nije donesena na osnovu samo dva izgrađena objekta u Gračanici. Dobro bi bilo provjeriti koliko je podneseno zahtjeva za legalizaciju na općini.  Ja uopće nisam za ovakav način izgradnje, bez obzira o kome se radi.

Postoji ogromna razlika između putnog pojasa i industrijske zone. Za magistralni put Doboj-Tuzla nadležna je federalna Direkcija za puteve. Ona ima nadležnost i nad putnim pojasom. Ona može putni pojas izdati na privremeno korištenje (benzinske pumpe i sl.), kao i putne priključke na glavni put. Prema tome, to nema nikakve veze sa industrijskom zonom koja zahvata pojas iznad i ispod magistralnog puta u dubinu i do nekoliko stotina metara. Prije 2000. godine, Općina je napravila projekat industrijske zone, koji se prostirao i do Sočkovačkog mosta. Šta to ima veze sa putnim pojasom? Možda bi bilo dobro pogledati pomenute akte, kao i zakon. Mi ćemo sigurno i dalje raditi da osposobimo industrijsku zonu i to uz uvažavanje svih zakonskih akata. Zar mislite da se može nekome izdati određena dozvola bez saglasnosti federalne Direkcije za puteve? I to bi bilo dobro provjeriti u općini. Siguran sam da imaju dobro iskustvo u tome.

Također, prije 2000. godine bio je jedan pokušaj da se napravi jedna poslovna zona, tzv. Poslovni inkubator, i to na području današnjeg FIS-a. Tada to još nije bilo zaživjelo nigdje u BiH. Kamo sreće da je to još tada izgrađeno. Danas bi, vjerujem, s ponosom govorili o tome.

Kao što mogu primjetiti, poluinformisanje nekima očito ide od ruke. Pa ko može izdati neke papire na području općine, osim iste te općine?! Općinsko vijeće nije sigurno, pošto to nije u njegovim ingerencijama. Ako ste ikada nešto pravili, da biste dobili potrebnu dokumentaciju morate imati osnovne dokumente koji dokazuju vlasništvo. Ne radi se ovdje o mom premijeru, ili moje stranke. On je Premijer cijele Federacije BiH. Ipak ću vas podsjetiti na taj događaj. Govornici na toj ceremoniji bili su pored investitora i premijer Branković, ali i Načelnik Općine. Na postavljanju kamenca bili su isti ljudi. Zar vam to ništa ne znači. Hvala premijeru Brankoviću što je došao i obećao pomoć u izgradnji ovog projekta. Provjerite u općini u čemu je problem. Viši i visoki nivoi neće doći u Gračanicu da daju podršku nekom projektu i da se raspituju o administrativnim stvarima iz domena lokalne samouprave.

 Sa postavljanja kamena temeljca za Poslovnu zonu u Gračanici (kliknite na sliku za uvećanje)

 Ako ste čitali ranije komentare (a vidim da svi očigledno nisu, pošto stvari gledaju jednostrano), vidjeli biste gdje jedan prijatelj (Hugo) kaže da je inicijativu za izgradnju putne infrastrukture kroz zaduživanje Općine predložio vijećnik Galib Avdić. On je, izgleda da je neke potrebno podsjetiti, član SDA i podpredsjednik Općinskog odbora SDA Gračanica. To je bilo 2006. godine.  Prema tome, ja se ne kitim tuđim perjem, a one koji to tvrde pozivam da sve informacije dobro provjere prije nego ih javno iznesu. Nemam vremena ispravljati krive navode, niti pružati dodatne informacije.  Prije bih rekao da nije fer govoriti o nekim stvarima o kojima niste kvalitetno informisani.

 Moje uključivanje u projekat toplifikacije je rezultat želje da ovi građani dobiju što zaslužuju, tj. toplifikaciju i da grad očistimo od smoga. Drugo, moja pomoć je bila i rezultat aktivnosti privrednih subjekata, koji su također, tražili da se uključim, pošto i oni vide svoju šansu u obezbjeđenju grijanja u svojim pogonima. Ja na ovaj način želim da, kao predstavnik SDA (a SDA je dala ovom projektu svu početnu podršku!), pokažem da hoćemo i možemo pomoći. Moje sumnje u konačan ishod ovog projekta donekle pobuđuju sporost u realizaciji, nedefinisanost cijene grijanja, visina iznosa prilikom sklapanja ugovora za grijanje i sl. Kada je prvobitno napravljena anketa za grijanje, na sastanku nam je saopšteno da je procenat zainteresovanih dobro preko 90%. Kada su nam saopćene ulazne informacije o cijeni priključka i sve ostalo, ja sam predložio da ponovo izvrše anketiranje i da tada vidimo pravo stanje. Pa zar nije signal to što nema previše upisanih za grijanje? Znam da je održan jedan sastanak sa privrednicima s ciljem da potpišu ugovore. I šta se desilo? Sastanak je propao. To su moje dileme. Što ste tiče sredstava koja su obezbijeđena, sviđalo se to nekima ili ne - mi smo to obezbijedili. Da li ona pripadaju građanima ili ne, ja ne znam. Ali znam jedno, sasvim sigurno: da se nismo uključili, ona ne bi došla u Gračanicu. Naš narod kaže da za nafakom moraš ustati. A ti govori da građani zaslužuju…  Na ovaj način ja ne vršim pritisak na građane, nego ih korektno informišem, pošto nemamo mogućnosti putem lokalnog radija.

Početak realizovanja projekta toplifikacije (kliknite na sliku za uvećanje) 

___________________________

Vodosnabdijevanje Donje Orahovice smo započeli još prije 2000. godine. Na tom projektu je najviše radio gospodin Enes Mešić koji je tada bio šef službe za urbanizam. Sjećam se njegovih aktivnost, koje sam zdušno podržavao u skladu sa finansijskim mogućnostima općine. Ranije sam napisao da je tada budžet bio oko 3.700.000 KM. Pored toga, naslijeđen je ogroman ratni i poratni dug općine od nekoliko miliona. A danas je skoro četiri puta veći.

Tada je napravljen značajan pomak. Od 2000. godine na općinskom nivou vlast ima SDP! U periodu 2000.-2004. godina SDA je u Općinskom vijeću imala 9 vijećnika, a nakon lokalnih izbora održanih 2004. godine SDA ima 13 vijećnika. Vijeće inače broji 30 vijećnika. Izbori predstavljaju važnu stvar da se ovo pitanje kvalitetno riješi. Najgore je to što ponekad ljudi koji obnašaju određene dužnosti u tim mjesnim zajednicama ne žele da se problem riješi. Ja sam hrabar da odem tim ljudima i iznesem stvari onakvim kakve jesu. I tada sam išao i sada ću. I bio sam prije neki dan. Bez ikakvih problema. Ja znam šta znači budžet za četiri godine. To je iznos od 50 miliona. Samo treba domaćinski odnos naspram tih sredstava.

A sada nešto o vodosnabdijevanju općine…

 U jednom svom ranijem postu rekao sam da je problem vodosnabdijevanja općine alarmantan i da ga treba hitno rješavati. U tom smislu, rekao sam da ce SDA predložiti još jedno kreditno zaduživanje, kako bi se ovo pitanje riješilo.

 Prošle sedmice tri dana sam proveo u Sarajevu na zasijedanju federalnog Parlamenta. Na dnevnom redu je bila i Odluka o zaduživanju Federacije BiH u iznosu od 60 miliona eura za rješavanje problema vodosnabdijevanja općina u Federaciji BiH vodom. U komunikaciji sa pomoćnikom ministra za finansije došao sam u posjed informacije koja prati navedenu odluku. Bio sam zaprepašten kada sam vidio da se nabrajaju općine (njih 14) koje su se kandidirale za ova sredstva. Sredstva su kreditna, na 25 godina otplata, a greis period 6 godina. Činjenica je da smo jedna od općina sa izuzetno problematičnim vodosnabdijevanjem. Zašto općine Gračanica nema na spisku? - Vjerovatno zato što se niko nije potrudio da se uključi u projekat.

Kako je to uspjela općina Doboj istok, ili Velika Kladuša, ili općina Živinice, a Gračanica nije?! 

Ko je odgovoran za ovo?

Ko nije aplicirao za ova sredstva?

Ko nije dostavio projekte?

Ja se ne bavim ovim stvarima. Ovo je u domenu lokalne samouprave.

Da je neko dostavio zahtjev, ili projekat i obavijestio me o tome, ja bih sa zadovoljstvom učinio sve da općina Gračanica dobije potrebna sredstva.

I sada sam spreman uključiti se u to.

Ja ne znam šta izvršna vlast misli i šta radi. A nisam ni vidovit pa da znam. Ali znam da ovako nije dobro za stanovništvo općine. Najlakše je trošiti samo ono što dođe samo od sebe.

Pošto znam da ima nekih koji moje stavove ne doživljavaju dobronamjerno, kao i da ne vjeruju u ono što govorim, niže Vam dostavljam skeniranu pomenutu Informaciju i Odluku o zaduživanju, pa se sami uvjerite.

   Informacija, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 
Informacija, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

 
Odluka, prva stranica (kliknite na sliku za uvećanje)

Odluka, druga stranica (kliknite na sliku za uvećanje)   

Mi ćemo i ovaj put na liste staviti značajan broj mladih (do 35 godina) i pokušati ih pripremati za određene dužnosti. Naravno, nikako ne želim da u vijeću imamo statiste čija je dužnost da klimaju glavom i dižu ruke, ali ni da idu previše naprijed, što najčešće rezultira jednokratnošću. Nama to ne treba. Imamo dobre namjere i nadam se da ćemo i uspjeti u tome.

 Prema pravilima Izbornog zakona BiH na kandidatskoj listi mora biti svaka treća žena. Mi to svakako poštujemo i tako koncipiramo izborne liste kandidata. Zastupljenost  žena u vijeću je različit od stranke do stranke. Danas u Oćinskom vijeću Gračanica SDP ima jednu ženu, dok SDA ima dvije žene kao vijećnike. Što se tiče viših nivoa zakonodavne vlasti situacija je mnogo bolja. U klubu SDA u federalnom Parlamentu imamo jako dobru zastupljenost žena kao poslanika, i što je još poseban kvalitet, da je među njima i onih koje nisu Bošnjakinje. I mene je to jako prijatno iznenadilo.  Što se tiče izvršne vlasti na općini, nemam  preciznih informacija. Što se tiče nekih komisija i Upravnih odbora, najsvježiji je primjer da je SDA za člana Općinske izborne komisije predložila Zorana Pavlovića, što je na kraju i prošlo u Općinskom vijeću.

Sve što može pomoći kvalitetnoj reintegraciji BiH, ja svakako podržavam, pa i trojezičnost. U Parlamentu Federacije BiH svi materijali idu na tri jezika i dva pisma. Svi zakoni se objavljuju na tri jezika. Mi smo se svakako držali ovog principa, bez obzira što je često stvaralo dodatne troškove.(Govorim o vremenu kada sam predsjedavao sjednicama Parlamenta).  Što se tiče općine Gračanica, od 2000. godine nisam u strukturama općinske vlasti, tako da nemam dovoljno informacija. Jedino što mi je došlo do ušiju jesu  sitno napisana imena mjesnih zajednica na postavljenim znakovima.

Mi smo i ranije podržavali rad vjerskih zajednica na općini kroz dobru saradnju, kao i pomoć u obnovi devastiranih vjerskih objekata, ali i pomoći prilikom izgradnje novih. U tom smislu, (govorim o vremenu kada sam obnašao dužnost načelnika) pomogli smo u saniranju  džamija, pravoslavne crkve, kao i katoličke, koja je sasvim kvalitetno obnovljena. I ranije su postojala sredstva u budžetu za podršku vjerskim zajednicama. Vjerujem da su sada, zbog značajnog povećanja budžeta, sredstva za podršku vjerskim zajednicama veća. Odnos sa vjerskim zajednicama treba da bude korektan, a da se materijalna pomoć reguliše budžetom.

 Podizanje spomenika Jevrejima Gračanice je veoma interesantna ideja. Mislim da bi ovo pitanje trebalo prethodno dobro osvijetliti i približiti javnosti. Svi oni koji su dali svoj diprinos u istorijskom razvoju Gračanice ne smiju se zaboraviti. Kvalitetan pristup vidim u organiziranju okruglog stola gdje bi se ova tema dobro razradila, publikovala a potom i verifikovala mogućim podizanjem spomenika.

Pitanje ulica u Gračanici je proces koji traje još od kraja rata. Sjećam se da je tada došlo do određenih preimenovanja ulica. Poslednje preimenovanje je bilo kada je ulica Todora Panića preimenovana u ulicu Alije Izetbegovića. Nisam za velika i česta preimenovanja zbog brojnih troškova koji prate ovu aktivnost. U mjesnim zajednicama još uvijek ova problematika nije aktuelna, dok  u mjesnoj zajednici Gračanica jeste. Mislim da je poslijeratno preimenovanje ulica u gradu rađeno upravo u okviru aktivnosti Mjesne zajednice, a da je legalitet tome dalo Općinsko vijeće. Poslednje preimenovanje je bilo rezultat Odluke Općinskog vijeća. Nemam informaciju kakav je bio stav Vijeća mjesne zajednice gračanica. Ne bi bilo dobro da se mijenjaju imena ulica shodno kako koja politička opcija dođe na vlast.

 

Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

SDA nije žurila sa ovom procedurom iako su prisutna razna nagađanja oko toga. Vjerujem da je to sve u svrhu dnevne politike. Osim SDP, ja ne znam da je bilo koja druga politička stranka već objavila neku kandidaturu. Ovaj princip kandidature je regulisan aktima stranke, iako smo išli i dalje u demokratizaciji same procedure. Izvršni odbor ima i veće ingerencije, međutim, kao predsjednik općinske organizacije SDA želim da pružim više prostora za odlučivanje svih i da postignemo što bolje jedinstvo u nastupu. Ponekad je to dobro, a ponekad i nije. Ja zapravo cijenim sve ljude i želim da im svima omogućim da daju svoj doprinos. Veoma me raduje različitost mišljenja koja na kraju rezultiraju dobrim rješenjima i stavovima. Ili ja tako mislim. Nakon što se provede predviđena procedura mi ćemo svakako izvijestiti javnost kako o kandidatima, tako i o nosiocima za načelnika i za Općinsko vijeće. Naravno da su dobro došle i sugestije.  Pored ovih aktivnosti, radimo i na izradi naše izborne platforme koja će u sebi sadržavati sve oblasti: ekonomskog, društvenog, sportskog, kulturnog, socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog  života. I tu će nam dobro doći sve sugestije.

U okviru moguće participacije građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici koriste se: referendum, zbor građana i građanska inicijativa. O ovoj temi sam pisao jedan članak u «Gračaničkom glasniku», broj 20, novembar 2005. godine, pod naslovom: «Participacija građana u odlučivanju o javnim poslovima u općini».

 Stranka demokratske akcije  je pokrenula određene aktivnosti u vezi sa kandidatima za dvije pozicije i to: kandidata za načelnika i kandidata za nosioca liste za Općinsko vijeće. Ranije smo proveli aktivnosti na predlaganju kandidata iz mjesnih zajednica za listu za Općinsko vijeće. Dobili smo sa terena gotovo duplo veći broj kandidata nego što je broj na listi. Matematičkim putem smo utvrdili poziciju kandidata iz svih mjesnih zajednica u cilju postizanja maksimalnog konsenzusa oko ovog  pitanja. Iako se radi o otvorenim listama, svi nastoje da se približe vrhu liste, što i razumijem. Ranije su korišteni razni metodi za pozicioniranje, dok smo ovaj put pristupili na jedan sasvim drugačiji način. Uzeli smo u obzir broj glasača u svakoj mjesnoj zajednici, broj glasača za SDA na prošlim lokalnim izborima u svakoj mjesnoj zajednici, kao i procenat glasova koji je dobila SDA u svakoj mjesnoj zajednici. Matematikom  40% za broj birača, 40% za broj glasača za SDA i 20% za procenat za SDA, dobili smo kompjuterski izračun, odnosno poziciju svake mjesne zajednice. Nakon toga, a prije deset dana, održali smo novi sasatanak Općinskog odbora SDA na kome smo donijeli odluku da po istom principu svi mjesni odbori SDA dostave prijedloge kandidata, kako za načelnika, tako i za nosioca liste za vijeće. Kada svi mjesni odbori dostave svoje prijedloge, tada će Izvršni odbor SDA napraviti analizu i dati svoj prijedlog Općinskom odboru na usvajanje.

Ranije je neko ovdje na forumu rekao da je Ibrahimović «maznuo 400.000 km za Stjepan Polje». Ja nisam ništa «maznuo», nego sam pomogao da zahtjevi i projekat imaju nesmetan prolaz do određenih institucija i da im objasnim stanje. Ja nisam ni vidio novac, niti Vijeće mjesne zajednice, pošto je sve koordinralo Javno preduzeće za vode BiH. Oni su i raspisali tender i izabrali izvođača i platili mu. Smatram to najboljim načinom. Daje to išlo bilo kojim drugim putem, vjerujem da bi bilo velikih problema. Tim sredstvima nije nađena nova voda, nego su samo promijenjene cijevi i napravljen još jedan veliki bazen. Sljedeća faza je pokupiti sve postojeće izvore i priključiti ih na sistem a otkopčati bunar koji je izbušen blizu rijeke Sprečei za koji smatramo da je razlog lošeg kvaliteta vode.

  Činjenica je da je aktuelni Načelnik bivši uposlenik ovog organa. Upuštanje Načelnika u predmete usporava efikasnost i gubljenje vremena, što nikako nije dobro. Nisam  zadovoljan preduzetim aktivnostima općine kada je u pitanju divlja gradnja. Postoje i drugi načini da se obuzda samovolja pojedinaca .  Mislim da u ovoj oblasti ima propusta koje svakako treba što prije otkloniti.   Aktivnosti na poboljšanju standarda života u mjesnim zajednicama umnogome mogu pomoći na neutraliziranju određenih razlika i animoziteta. Kvalitetniji razvoj infrastrukture  čini da se uveliko smanjuju razlike koje su doskora bile jako izražene. Također, veliki omladinski potencijal iz mjesnih zajednica je danas na brojnim visokoškolskim ustanovama. To je jedan novi kvalitet. Pojedine mjesne zajednice imaju i svoje mini industrijske zone. Sve ukazuje na to da se standard života i u mjesnim zajednicama poboljšava. U poratnom periodu došlo je do značajnijeg pomjeranja stanovništva sa periferije u grad. Brojne kupovine raznih stambenih objekata dovele su do dodatnog miješanja. Ja nisam više siguran da su animoziteti tako izraženi.   Odmah poslije okončanja rata mi smo uveli sistem stipendiranja učenika i studenata. Naravno, broj nije bio veliki zbog brojnih problema koji su opterećivali budžet. Također, budžet je bio skoro četiri puta manji u odnosu na sadašnji. Broj se sada, vjerujem povećao. Nemam dovoljno informacija o broju, kao što i ne znam kriterije za dobijanje stipendija. Ovoj oblasti bi svakako poklonio više pažnje, obzirom da snažno podupirem svaku vrstu obrazovanja. I sam već šestu godinu odvajam za stipendiranje nadarenih učenika pri Fondu za stipendiranje a koji djeluje pri SDA u Sarajevu. Mislim da ovom pitanju treba posvetiti dodatnu pažnju i obezbijediti dodatne stipendije kroz privredu Općine o čemu smo već vodili razgovore sa privrednicima. Pitanje prevoza učenika je u određenoj mjeri već regulisano. Ovo govorim zato što je prije nepunih dva mjeseca u I osnovnoj školi vođena rasprava roditelja MZ Babići i školskog odbora i Direktora u vezi sa problemom prevoza učenika koje finansira resorno kantonalno ministarstvo. Svakako sam zainteresiran da se ovo pitanje riješi na najkvalitetniji način. Sve što se tiče obrazovanja pobuđuje moju posebnu pažnju i razumijevanje. Vjerovatno zato, što se i sam, još uvijek školujem.  U našem programu rada, saradnja sa privrednim subjektima ima poseban tretman. Tokom cijele godine imamo separatnu koordinaciju sa privrednicima stavljajući im se na raspolaganje u rješavanju određenih problema, ali i u povezivanju. Ranije smo definisali prostor industrijske zone kako bi stvorili osnovne pretpostavke za ekspanziju. Također, i u nekim mjesnim zajednicama smo definisali određeni prostor, iznad i ispod magistralnog puta Doboj-Tuzla u cilju stvaranja pretpostavki za razvoj privrede i u mjesnim zajednicama. Rezulat toga su brojne male i srednje firme na potezu od Stjepan Polja do Miričine. Međutim, danas imamo ponovo problem. Kako je došlo do toga da općinska administracija nije imala sluha da sačuva ovaj prostor za razvoj i širenje privrede - ne znam. Međutim, znam da je ponovo došlo do neke zabrane gradnje. To smatram velikim hendikepom za ukupni privredni i ekonomski razvoj općine. Mi ćemo ponovo raditi da se ovo pitanje riješi na zadovoljstvo svih onih koji žele da grade i proizvode. Osim toga, mi smo potpuno na strani izgradnje poslovne zone u Gračanici. Specifičnost privrede naše općine potuno nam daje za pravo da podržimo jedan ovakav projekat koji  sadrži sve ono što je potrebno novim, ali i postojećim poduzetnicima. U tom smislu već radimo i sa višim nivoima vlasti da pomognu realizaciju ovog projekta.

 Mi smatramo da i u budžetu općine mora biti sredstava za privredu kako bi je rasteretili  određenih izdataka, kao npr. infrastrukture (put, voda, kanalizacija, Ptt i dr.) Naš glavni cilj je da se sve dozvole i ostala papirologija koja se odnosi na općinu uradi, ako je moguće, za jedan dan. Ovo nije samo teorija. Ovo smo već radili i imamo iskustva u tome.  Problematika putničkog prevoza je prilično izražena. Imamo definisane linije i prevoznike. Međutim, postoji nelojalna konkurencija. Naime, postoje prevoznici koji su regularni, ali postoje i oni koji se prevozom bave ilegalno. Brojne žalbe odnose se na ne sankcionisanje ilegalnih prevoznika. Ovo pitanje je potrebno svesti u okvire zakonskih normi i omogućiti konkurenciju. Potrebno je sagledati potrebe i omogućiti kontinuiran prevoz učenika, radnika i putnika. Nisam toliko  opterećen lokacijom postojeće stanice, koliko me interesuje kvalitetan, redovan i siguran prevoz iz najudaljenijih mjesnih zajednica do grada i nazad. I to tokom cijele godine.  Gračanica je ranije imala policijsku upravu što je bio efikasniji način rada. Prije nekoliko godina došlo je do teritorijalnog preustroja gdje je Gračanica ostala na nivou policijske stanice. Mislim da Gračanica zaslužuje da ima raniji status, iz niza razloga. Najveći problem je upravo blagovremenost djelovanja, ali i zbog građana. Za određene papire potrebno je ići u Lukavac, kao što se i određene aktivnosti i akcije koordiniraju iz Lukavca. Ne znam koji su kriteriji korišteni prilikom ovog preustroja.   Pitanje toplifikacije grada je dobra ideja, ali mislim da nije dovoljno stručno urađena. Nisam siguran da će to sve ići kako su zamislili kreatori ovog projekta. Više mi liči na politički projekat, nego što ima stručnu podlogu. Kada ovo govorim, mislim na cijenu i efekte. Naravno da smo kao politička stranka dali podršku, pošto smatramo da bi bilo dobro da se grad grije sa jednog mjesta. Prema ovim računicama, odnosno cijenama, mislim da ne postoji pretjeran optimizam. Ipak smo se uključili i pomalo  vaninstitucionalno djelovali kada je u pitanju Vlada Federacije BiH. Mi to ne bi nikako učinili da nismo naknadno saznali da su dvije općinske delegacije išle u Vladu FbiH, a da nas nisu ni kontaktirali da im se pridružimo i pomognemo. Kada sve ide dobro, onda se zna ko to radi. Međutim, kada sve stane, onda zovu i kažu da je to projekat svih nas. Zbog toga smo, a u interesu svih građana, djelovali i obezbijedili 1.5 miliona KM od Vlade Federacije BiH.  

 SDA je i ranije iskazivala interes da se Radio Gračanica privatizira. Smatramo da je to najbolje rješenje za ovu lokalnu radio stanicu. Trenutno kako radi ovaj medij ne pokazuje ni profesionalnost, niti nezavisnost. Neka idu na tržište i neka prodaju svoj proizvod po cijeni koju mogu realno postići.

Vlast u BiH je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Prve dvije djeluju zajednički, dok je treća, sudska, odvojena i potpuno nezavisna. Kao što vam je poznato da na nivou države postoji Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VST), koje je nezavisan organ i nadležno je za sve aktivnosti vezane za sudstvo i tužiteljstvo. Politika se ne miješa u njihov djelokrug rada, kako se ne bi stvorio utisak, da se na njih vrši politički uticaj ili pritisak. Prema tome, njihov je zadatak da se bave tim problemom, a i na parlamentu se vrlo često čuju zahtjevi za jačim angažmanom.

Kao što sam ranije rekao, vodosnabdijevanje općine vodom je ogroman problem koji iz godine u godinu sve više dobija na intenzitetu. Nakon utvrđivanja rashodovne strane budžeta za jednu godinu sredstva za kapitalna ulaganja nisu dostatna da se ovo pitanje kvalitetno riješi. Ranije sam također, naveo da bih iskoristio metod koji je korišten za finansiranje putne infrastrukture. Smatram to najboljim načinom, pošto se radi o životnom pitanju. Pogotovo sa stanovišta zdravlja stanovnika ove općine. Što se tiče mogućnosti snabdijevanja općine vodom sa jezera «Modrac», mislim da je nerealno. Pa i tehnički.

Što se tiče toplifikacije grada, mislim da je to vrlo interesantan projekat. Zbog položaja grada (prilično je opasan brdima) koncentracija dima i smoga je pojačana tokom zimskog perioda. Austrijska firma je pokazala određeni interes i ponudila općini projekat toplifikacije grada. Nemam uvida u projekat i imam određene rezerve. A nisam ni neki stručnjak za ovu oblast. Inače, toplifikacija grada je neophodna. Vodosnabdijevanje i toplifikacija se moraju posmatrati odvojeno.

U potpunosti se slažem da su interesi građana i države ispred interesa pojedinaca i političkih partija. Za demokratiju kažu da nije dobar način vladanja, ali da nema boljeg. Demokratizacija političkog prostora BiH je sa sobom donijela i određene probleme. Bosna i Hercegovina je složena državna zajednica sa još složenijim unutarnjim uređenjem. Nedostaci ovakvog uređenja su vidljivi i zato nastojimo da iznađemo rješenja kako bi ojačali samu državu. Nisam uopšte sretan što je politička scena u BiH ovakva kakva jeste.
Projekat PKSC ( Privredno-kulturno-sportski centar) je započet prije 2000. godine, kao izraz potrebe kako sportskih klubova, tako i učenika srednjih škola u Gračanici. U to vrijeme rukometni klub je bio dominantan sport u Gračanici. Jedne godine se takmičio i u ligi evropskih rukometnih šampiona. Također, košarkaški klub iz Gračanice je bio u prvoj ligi. Malonogometni klub «Kaskada» je bio također, prvak države. Svi ovi klubovi su trenirali i domaće utakmice igrali van Gračanice u Gradačcu i Banovićima. U takvim okolnostima jasno se postavilo pitanje izgradnje jednog takvog objekta. Ovaj objekat je trebao služiti svim sportskim klubovima i učenicima srednjih škola, ali i privredi. U tom objektu su se trebali održavati sajmovi male privrede po čemu je Gračanica prepoznatljiva. Javno mnijenje je bilo takvo da se nije moglo više odgađati. Na lokalnim izborima održanim 2000. godine SDA je izgubila vlast i projekat je zaustavljen. Nažalost, ovaj projekat nije bio Stranke demokratske akcije, nego svih struktura. Sve političke stranke su participirale u određenim tijelima vezanim za projekat. Također, škole i privreda. Od tada ovaj projekat je na čekanju. Žao mi je zbog toga. O ovom projektu ću više pisati drugom prilikom. Ja sam zainteresiran da se ovaj projekat nastavi sa izgradnjom, kako bi učenici, ali i sportski klubovi imali mogućnosti da izvode svoje aktivnosti. Posebno 2600 učenika.

Činjenica je da se nešto dešava kada je privredni razvoj općine u pitanju. Privrednici su, svjesni toga, organizirali svoje udruženje gdje nastoje da zajednički rješavaju brojne probleme. Nemam informaciju kakva je saradnja ovog udruženja i lokalne vlasti. Prema informacijama koje imam, nisam siguran da su sasvim zadovoljni saradnjom i podrškom. Predstavnici SDA na svim nivoima vlasti bili su na raspolaganju svim privrednicima koliko je to bilo moguće. Jedan dio većih aktivnosti naveo sam u izvještaju, dok za ostale ne mogu govoriti, ali sam informisan da je bilo.

Što se tiče sredstava koja se vraćaju sa viših nivoa, ona su regulisana Zakonom o raspodjeli javnih prihoda. Pravila povrata sredstava su precizno definisana i to je rezultiralo povećanjem općinskih budžeta. Svaka druga sredstva koja dođu na općinu su uslovljena brojnim aktivnostima i lobiranjima.

Zakonom o sukobu interesa je regulisano pitanje plata i naknada izabranim zvaničnicima. Svaki zvaničnik premijer, ministar, poslanik, savjetnik imaju precizno utvrđen način ostvarivanja naknada za svoj rad. Ako ima mjesečnu platu kao izabrani zvaničnik, za svaki drugi angažman ne može imati više od 1/3 tog ličnog dohotka. (Nemam kod sebe Zakona da to precizno objasnim). Za svaku zloupotrebu ovog Zakona nadležna je Centralna izborna komisija, koja može vršiti provjere po prijavi, ali i samostalno.

Činjenica je da sam organizovao posjetu ministrice. U cilju završetka dvije započete škole. Da bi se to predvidjelo u budžetu kantona za ovu godinu, bilo je neophodno preduzeti odgovarajuče mjere. Manje je poznato da je ministrica bila poslanik u federalnom parlamentu kada sam ja bio predsjedavajući. Bio je to posao i ranijih ministara, ali škole se nisu završile. Mi želimo da se sljedeća školska godina započne u novim prostorijama. Bio bi to veliki uspjeh svih nas. Također, imao sam potrebu da definišemo i pitanje sredstava za nastavak izgradnje sportske dvorane na Bazenu. U današnje vrijeme mnogo je važno imati dobru komunikaciju. Imam prilično korektne odnose sa brojnim zvaničnicima i nastojim ih koristiti za dobrobit svih stanovnika općine.

Nakon lokalnih izbora održanih 2000.godine SDA je od 30 imala 9 vijećnika u općinskom vijeću. Nakon lokalnih izbora koji su održani 2004. godine SDA u općinskom vijeću participira sa 13 vijećnika. Protokolom, koji je potpisan formirana je parlamentarna većina u vijeću (13 vijećnika SDA, 2 vijećnika SBiH i 1 vijećnik LDS). Danas ta većina postoji «de jure», a «de facto» mislim da ne postoji. To pokazuju i poslednji potezi koji se dešavaju u vijeću. Ja ovo zovem «političkim prostituisanjem» i nisam uopće zadovoljan. O ovome pitanju SDA još nije zauzela konačan stav.

Vrlo sam zainteresovan da pomognem čovjeku koji je preživio strijeljanje. Volio bih znati o čemu se radi i mogu li pomoći.

Ja sam član Odbora za rad i socijalnu zaštitu. Ovaj odbor, shodno Poslovniku, ima svoj djelokrug rada. Naime, poslednjim izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH raniji Odbor za rad, zdravstenu i socijalnu zaštitu razdvojen je na dva nova odbora: Odbor za rad i socijalnu politiku i Odbor za zdravstvo sa novim djelokrugom aktivnosti. Shodno ovome, nisam u prilici da dam neki veći doprinos kada su u pitanju mještani mjesne zajednice Pribava kroz članstvo u ovom Odboru.

Kao što sam naprijed spomenuo, povrat sredstava se vrši u skladu sa Zakonom o raspodjeli javnih prihoda i tu nema posebnih problema. Međutim, postoje drugi vidovi pomoći za koje se potrebno malo više potruditi. Npr, ako konkurišete za sredstva za koje je raspisan javni konkurs na nivou kantona ili Federacije, zar mislite da ćete ih po automatizmu i dobiti. Previše je kandidata a sredstava malo. Ipak, mislim da je dobro imati dobru komunikaciju. Ne bih to elaborirao.

Kao što sam izvještaj radio po sjećanju, isto tako nisam vodio evidenciju o svom učešću u raspravama na parlamentu. Da bi bolje razumjeli rad parlamenta potrebno je dati određena pojašnjenja. Svaka politička stranka ima svoj klub poslanika koji se opredjeljuje gotovo po svim tačkama dnevnog reda. Ponekad se na klubu poslanika odrede poslanici koji trebaju da govore o određenoj temi. Međutim, najčešće svi poslanici mogu samostalno učestvovati u raspravama bez ikakvih problema. Mogu podnositi amandmane, prijedloge zaključaka, predlagati zakone i ostala akta definisana poslovnikom o radu doma.

Na posljednjem zasjedanju koje je održano prošle sedmice tri puta sam izlazio za govornicu i diskutovao. Ponekad se to vidi i na federalnoj televiziji koja poslije svakog zasjedanja ima posebnu emisiju vezanu za zasjedanje parlamenta. Diskutovao sam o Imjenama i dopunama Zakona o demobilisanim borcima, kao i o stavovima Vlade Tuzlanskog kantona i njihovom prijedlogu za rješenje ovog pitanja. Također, diskutovao sam o prijedlogu Zakona i izmjenama i dopunama zakona o neposrednom izboru načelnika kojeg je predložio poslanik dr. Jozo Ivančević. Diskutovao sam kao predsjednik Komisije za lokalnu samoupravu, ali i kao poslanik. U vezi sa pomenutim prijedlogom Zakona predložio sam i amandmane o kojima će se dom na sljedećem nastavku izjasniti, nakon što se predlagač izjasni o mojim amandmanima. Treći put sam izažao za govornicu i ponudio jedan zaključak kojim sam tražio da se obaveže Vlada FBiH za dostavu informacija o zaduženjima i efektima zaduženja. Ovaj zaključak je jednoglasno usvojen. Također, diskutovao sam i prilikom rasprave o dnevnom redu.

Negdje sam pročitao kako je neko «potegao» inicijativu o ograničenju mandata načelnika u Federaciji BiH. Inicijative se ne «potežu» nego podnose na poslovnikom predviđen način. Država BiH je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi i njene odredbe se moraju poštovati. U Povelji nigdje nije precizirano koliko mandata može biti načelnik. Svjesni te činjenice Komisija za lokalnu samoupravu se nije ni bavila ovim pitanjem. U svojoj diskusiji po ovom Zakonu, ja sam uložio amandman da se odredbe Zakona o izabranim zvaničnicima i dužnosnicima primjene i na načelnike. Ovo sam radio na molbu načelnika čiji status nakon isteka mandata nije bio kvalitetno definisan. Na iste se primjenjuje Zakon o sukobu interesa i njegovom primjenom nakon isteka mandata, načelnici su u vrlo nepovoljnom položaju u odnosu na ostale izabrane zvaničnike i dužnosnike. O ograničenju mandata niti je bilo ko ispred Komisije govorio , niti sam ja uopšte govorio o tome kad nema uporišta ni čemu. Nije korektno služiti se neprovjerenim informacijama i još izvoditi pogrešne zaključke.

Svako ko se bavi sličnim poslom ima potrebu da podnese neku vrstu izvještaja o svom radu za određeni period. Pogotovo kad se bavite javnim poslom, imate dodatnu obavezu prema javnosti, odnosno građanima. Stručno mišljenje, kao i ocjene o radu daju određene institucije i organi. Međutim, javnost je veoma važna instanca kojoj smo također, dužni podnositi izvještaje o radu.

U konkretnom slučaju (s obzirom da su neki možda stekli takav utisak) nije mi uopće bila namjera da se “hvalim” učinjenim, nego jednostavno, da se ne stekne utisak da sam proveo mandat, a da nisam uopće djelovao i u interesu općine i njenih građana, što neki čak i eksplicitno tvrde.

Jednostavno nemam potrebe da se hvalim urađenim. To smatram svojom obavezom i prema onima koji su mi ukazali povjerenje da ih zastupam u parlamentu. Mogućnosti za prezentiranje učinjenog su veoma reducirane na prostoru općine. (Sve sam više ubijeđen da sam u svojevrsnoj blokadi kada je radio Gračanica u pitanju). Zbog toga se i stvara utisak da nije bilo nikakvih mojih aktivnosti koje su se odnosile na općinu. Evidentno je da postoje različita tumačenja i ocjene onoga što sam uradio.

Moja saradnja sa poslanicima iz prethodnog mandatnog perioda, Reufom Sokolovićem i Damirom Mašićem bila je veoma korektna. Sa Reufom Sokolovićem sam u izuzetno prijateljskim odnosima, pošto nas veže i zajedničko djelovanje iz ratnog perioda. Danas korektno sarađujem sa Damirom Mašićem koji je ponovo izabran za poslanika SDP u Parlamentu Federacije BiH. Ja nisam u prilici da govorim o njihovom radu (niti bi to uopće bilo i umjesno), tako da se izvještaj odnosio isključivo na ono što sam ja uradio kao zastupnik.

Činjenica je da sam organizovao više posjeta općini visokih dužnosnika Federacije BiH i međunarodne zajednice. Federacija BiH broji oko 2.800.000 stanovnika, deset kantona i 86 općina. Pored svih obaveza, njima je objektivno teško sve posjetiti i to u reprezentativnim sastavima. To se svakako odnosi i na ministricu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona. Ni sam ne znam koliko škola ima na kantonu. Nama je važno da okončamo izgradnju ove dvije škole (Pribava i Doborovci) i da omogućimo učenicima normalne uslove za nastavu.

Govoriti o tome ko je dobro plaćen je širok pojam. Ne mogu govoriti u ime drugih. Ali što se mene tiče, i za tu vrstu razgovora sam spreman.

 Činjenica je da je uz magistralni put došlo do intenzivnije gradnje koja je, dobrim dijelom, uzrokovala problem sigurnosti pješaka. Ne slažem se da je najviše građeno u moje vrijeme. I prije i kasnije je građeno na tom prostoru. Magistralni put Doboj-Tuzla je u nadležnosti federalne Direkcije za puteve. Činjenica je da postoji putni pojas i da za sve radnje u tom pojasu odobrenje daje nadležna federalna direkcija. Vjerujem da odnos Direkcije u poslijeratnom periodu nije bio dovoljno strog u primjeni zakona što je rezultiralo da imamo ovakvu situaciju. U svakom slučaju, najvažnije je učiniti sve kako bi se pojačala sigurnost pješaka, a posebno djece, na čemu ću ja i dalje raditi. I u Donjoj Lohinji je u jednom dijelu prema školi napravljen trotoar. Škola je davno napravljena i to uz sami put. Nije za moje vrijeme. Vjerujem da je i za mog mandata napravljeno objekata na spornim mjestima.

Pitanje snabdijevanja vodom mjesnih zajednica je ozbiljan problem. Nisu samo Donja Orahovica i Stjepan Polje ugrožene mjesne zajednica po ovom pitanju. Međutim, ove dvije mjesne zajednice su najmnogoljudnije, ako se izuzme grad, i ovaj problem je naizraženiji. Ranije je bilo pokušaja da se riješi pitanje vode u Orahovici (dobro se sjećam aktivnosti koje su vođene), ali sredstva sa kojima smo raspolagali su bila nedostatna za potpunu rekonstrukciju i obezbjeđenje novih količina. Tih godina budžet je bio izuzetno mali, a poratni problemi mnogostruko veći i teži. Također u Stjepan Polju je bilo pokušaja da se riješi pitanje vode. Bunarevi koji su bušeni u blizini rijeke Spreče posjeduju dovoljne količine vode čija neispravnost je tolika da je prošle godine bila zabranjena za bilo kakvu upotrebu od strane nadležnih kantonalnih inspekcija. Malo je poznato da je samo u jednoj godini u Stjepan Polju jedanaestoro osoba obolilo od karcinoma (među njima i jedno dijete, koje je prije dva mjeseca umrlo). Na zahtjev mjesne zajednice, općina Gračanica je uputila dopis kantonalnim i federalnim institucijama da se uključe u rješavanje ovog problema. Ja sam aktivno učestvovao u obezbjeđenju sredstava, pa su izvršeni određeni radovi na rekonstrukciji mreže. Međutim, još uvijek se koristi voda iz postojećih bunara. Ranije je neko na gračanica.net forumu prokomentarisao da sam “maznuo” neke pare za Stjepan Polje.

Činjenica je da SDA nije na vlasti na općini Gračanica od 2000. godine. Mi nikada do sada nismo uspjeli dobiti pravu sliku utroška budžetskih sredstava po mjesnim zajednicama. Zbog toga smo nezadovoljni. Procenat o kojem govorite, a koji se odnosi na Donju Orahovicu, nije zvaničan i slažem se da niste bili zastupljeni na odgovarajući način. Mi bismo bili veoma zadovoljni kada bi općinska administracija napravila pravu analizu i predočila je javnosti. Da bi se ovo pitanje kvalitetno riješilo u svim mjesnim zajednicama, potrebno je koristiti metod koji je korišten za putnu infrastrukturu. Svi ovi projekti su od životne važnosti za stanovnike ove općine.

Što se tiče rada mjesnih odbora SDA, u potpunosti se slažem da postoje određeni propusti. Ja sam izabran za predsjednika općinske organizacije sredinom 2005. godine. Elan koji je u početku bio generalna karakteristika više nije na istom nivou. Mnoge stvari su se promijenile i ne mogu se komparirati sa prethodnim periodom. Pa i sama stranka pomalo mijenja kurs. Od jednog pokreta prerasla je u jednu modernu narodnu stranku. Ratni i poratni period nisu nikako isti. Promijenili su se i ljudi, ali i odnosi u stranci. Stranka sve više traži partnere u srodnim strankama u Evropi. Pridruženi je član Evropske narodne stranke koja najviše participira u evropskom parlamentu. To svakako nije opravdanje za rezulatate koje trenutno postiže, iako je još uvijek najjača politička snaga u Bosni i Hercegovini.

Korupcija je bolest modernog društva i izgleda da ju je teško iskorijeniti. Evidentna je u cijelom svijetu, a izgleda da je od nje i BiH obolila. Čak bi rekao da je pod upalom. Jako mi je žao zbog toga. Ostaje nam nada da nadležni organi počnu još odlučniju borbu na kažnjavanju i suzbijanju ovog zla.

Prva moja aktivnost u novom mandatnom periodu je bila da organizujem posjetu novoimenovane Vlade Federacije BiH općini Gračanica, odnosno Udruženju poslodavaca općine Gračanica. Nastojao sam ovom prilikom da se novoformirana Vlada FBiH upozna sa problemima privrednika općine te da radi na poboljšanju uslova. Tom prilikom delegacija je posjetila i nekoliko gračaničkih firmi.

Sa premijerom TK Enesom Mujićem, ministrom za poduzetništvo i obrt FBiH Velimirom Kunićem i premijerom FBiH Nedžadom Brankovićem

Obzirom da je projekat toplifikacije grada bio zapao u finansijsku krizu koja je prijetila obustavom daljih aktivnosti, direktno sam učestvovao na obezbjeđenju sredstava od strane Vlade FBiH. Cilj mi je bio da učestvujem u realizaciji jednog dobrog projekta zbog građana, ali i zbog privrede koja bi bila važan konzument.

Poseban vid moje aktivnosti odnosio se na rad centra Međunarodnog fonda solidarnosti, lociranog na Dujama u Doboj Istoku. Brojnim intervencijama obezbijeđena je finansijska pomoć federalnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica, kao i Ministarstva za za obrt i poduzetništvo. Prošle godine ova organizacija je bila organizator generalne skupštine međunarodne humanitarne organizacije Emaus internacional koja djeluje u preko 45 zemalja svijeta. Svake 4 godine održava se generalna skupština. Ovaj puta je to održano u Sarajevu a ja sam bio predsjednik organizacionog odbora. Skupštini je prisustvovalo oko 400 delegata iz skoro 40 zemalja svijeta.

Prije izvjesnog gračaničke firme koje se bave drvopreradom došle su u vrlo nezavidan položaj zbog obustave isporuke oblovine za koju su već bile uplatile avans. Uzimajući u obzir činjenicu da ove firme zapošljavaju oko 900 radnika logično je bilo da se uključim u rješavanje ovog problema. Organiziran je sastanak u resornom federalnom ministarstvu kojem sam i sam prisustvovao nastojeći iznaći rješenje za nastali problem. Sve ukazuje da je problem riješen.

Činjenica je da izgradnja osnovnih škola u pribavi i Doborovcima ide veoma sporo prije svega zbog nezainteresovanosti općinskih vlasti. Na poziv da posjeti ove škole ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona posjetila je pomenute škole i obećala nedostajuća sredstva.

 
Sa ministricom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK, Mirzotom Hadžić Suljkić i stručnim savjetnikom u Ministarstvu, Mersijom Jahić

Gračanica ima tradiciju u organiziranju poljoprivrednih proizvođača. Zemljoradnička zadruga «Gračanka» slovi kao jedna među najorganizovanijim zadrugama ove vrste kako na kantonu tako i šire. U parlamentarnu proceduru je proslijeđena Strategija razvoja poljoprivrede u Federaciji BiH. U cilju poboljšanja teksta strategije, organiziran je Okrugli sto u Gračanici na ovu temu. Ovom Okruglom sastanku prisustvovalo je preko 40 učesnika iz svih krajeva Federacije BiH. Zaključci sa ovog skupa u najvećoj mjeri su uključeni u finalni tekst strategije.

Posjeta Sarajevu Sarajevu predstavnika drvoprerađivača općine Gračanica

Prije izvjesnog vremena jedan broj gračaničkih firmi opterećivali su problemi vezani za rad Uprave za indirektno oporezivanje. U cilju rješenja pomenutog problema organizirali smo niz sastanaka kako bi se ovim firmama omogućio normalan rad. Mislim da sam i u ovom slučaju dao značajan doprinos organizirajući sastanke i predvodeći delegacije na tim sastancima.

U svakom slučaju, efekti bi bili mnogo vidljiviji da je bilo prilike da se informiše javnost kojoj sam po prirodi stvari odgovoran za svoj javni rad. Međutim, ne mogu se oteti utisku da sam kao i ostali predstavnici SDA u izvršnim i zakonodavnim organima svih nivoa već duže vrijeme u medijskoj blokadi. Niti jedan od 300 donesenih zakona nije našao mjesta na radio Gračanici da se pobliže pojasni i približi građanima. Gore navedene aktivnosti zasigurno su zavređivale da budu prezentirane javnosti te da se pobliže pojasne efekti istih. Za četiri godine predsjedavanja najvećim parlamentom u BiH nikada nisam imao priliku da budem gost na lokalnoj radio stanici i da bar godišnje napravim presjek svojih i aktivnosti parlamenta. Ovo ne smatram slučajnošću.

Trudim se da opravdam ukazano povjerenje građana koji su mi ukazali povjerenje. To je moja obaveza i učiniću sve da ga opravdam.

I ovaj 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježavamo u ozračju punog uvažavanja naše zemlje od strane članica Evropske unije i većine zemalja svijeta. Na žalost, obilježavamo ga i uz pokušaje određenih političkih snaga da sistemom ucjena i opstrukcija zaustave njen napredak. Bez obzira na sve opstrukcije, između ostalog i obilježavanje Dana nezavisnosti, Bosna i Hercegovina sigurno ide putem demokratije, pridruživanja Evropi, kao cjelovita, samostalna i suverena država.

Stoga, svima koji slijede taj put i aktivno rade na njegovom ostvarenju, čestitam 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

___________

P.S.      Na neke komentare ću odgovoriti u jednom od narednih postova, nakon kompletiranja izvještaja. Napominjem ovo da ne biste pomislili kako ignorišem iste. U principu, mnogo držim do svih sugestija i prijedloga, kao i kritika (opravdanih), pa ću se tako potruditi odgovoriti na svaki komentar za koji smatram da to zaslužuje.

Sa press-konferencije – izvještaj o radu Parlamenta FBiH za period 2002.-2006.

Na općim izborima održanim 2002. godine izabran sam za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH ispred Stranke demokratske akcije. Prilikom izbora rukovodstva ovog doma, na prijedlog Predsjedništva SDA BiH izabran sam za Predsjedavajućeg Predstavničkog doma za navedeni period. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je, inače, zakonodavno tijelo u kome participira najveći broj kako političkih stranaka, tako i poslanika. Ukupan broj poslanika u ovom domu je 98; u početku mandata u radu je učestvovalo 11 političkih stranaka i koalicija, dok je mandat okončan sa preko 20 stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata.

Cjelokupan mandat sam se trudio da budem na visini zadatka, te da opravdam ukazano povjerenje. Također, mandat sam okončao bez ikakvih problematičnih situacija i bez incidenata, što mi je posebno bitno.

Četvorogodišnji rad je rezultirao činjenicom da smo tretirali preko 750 tačaka dnevnog reda, oko 300 donesenih zakona i nekoliko stotina usvojenih drugih akata iz domena djelovanja ovog parlamenta.

Pored aktivnosti i obaveza koje su vezane za poslove predsjedavajućeg (pripreme sjednica, rukovođenje sjednicama, brojni sastanci i posjete), nastojao sam da određen dio aktivnosti usmjerim i na općinu Gračanicu. Na žalost, veći dio tih aktivnosti nije bio prezentiran javnosti iz određenih razloga, u koje sada ne želim da ulazim.

Naime, prva aktivnost koju sam realizirao jeste organizovanje posjete općini Gračanici Vlade Federacije na čelu sa premijerom Ahmetom Hadžipašićem, predsjednikom vanjskotrgovinske komore BiH Milanom Lovrićem i Zlatkom Hurtićem, ekspertom i savjetnikom Predsjedavajućem Vijeća ministara Adnana Terzića. Također, u okviru ove delegacije bili su i predstavnici OHR na čelu sa višim zamjenikom visokog predstavnika gospodinom Donaldom Hayesom. Organizator posjete i sastanka sa privrednicima i rukovodstvom općine je bilo u organizaciji Predstavničkog doma Parlamenta FbiH. Sastanku koji je održan u D.D. “Olimp” prisustvovali su svi značajniji privrednici općine, a na istom se razgovaralo o svim problemima gračaničke privrede i mogućnostima unapređenja razvoja. Tom prilikom delegacije su posjetile i nekoliko firmi.

Nakon toga, organizirao sam posjetu općini Potpredsjednika Federacije BiH gospodina Desnice Radivojevića u cilju povezivanja jednog broja firmi i rješavanja određenih problema u radu. Nakon te posjete, na žalost, općinska administracija je, valjda nemajući razumijevanja, izdala saopćenje za javnost u kome je navela da visoki zvaničnici Federacije BiH “zijarete” po općini Gračanica.

Nakon te posjete, a poslije jednog tragičnog događaja - pogibije djevojčice na putu kroz Pribavu (četrdeset i pete žrtve na tom putu, što je bio uznemirujući, ili bolje reći užasavajući podatak), pozvao sam tadašnjeg ministra za promet i komunikacije gospodina Nedžada Brankovića i predstavnike Federalne direkcije za puteve kako bi riješili pitanje izgradnje trotoara kroz mjesnu zajednicu Pribava i dalje, kako bi koliko-toliko osigurali kretanje pješaka, posebno učenika koji pješače ovim putem prema školi u Gračanici. Nakon i te posjete, ponovo je općinska administracija krajnje nekorektno postupila, izdavši saopćenje za javnost u kome je navedeno da “zvaničnici Federacije BiH prodaju maglu”.

Nakon izvjesnog vremena, urađeni su trotoari kroz Pribavu, Donju Lohinju i Donju Orahovicu. Toliko o “zijaretima” i “prodavanju magle”.

U cilju nastavka i okončanja izgradnje škole u Doborovcima, organizirao sam posjetu resornog federalnog ministra prof. dr. Zijada Pašića osnovnoj školi u Doborovcima.

Sa press-konferencije – izvještaj o radu Parlamenta FBiH za period 2002.-2006.

Specifičnost gračaničke privrede ogleda se i u tome da veliki broj radnika radi u firmama koje pripadaju, kako bi ekonomisti rekli, niskoakumulativnim granama privrede. Ovo se odnosi na kožarsku i tekstilnu industriju (Fortuna i Eurogalant, te Olimp). Ova grana industrije zapošljava oko 2000 radnika. Ove firme su nakon okončanja rata zbog velikih problema s teškom mukom održavali proizvodnju, kako zbog niskih cijena, tako i zbog nagomilanih dugova iz ranijeg perioda.

U tom smislu, organizovao sam sastanak kolegija Predstavničkog doma u Gračanici, gdje smo posjetili navedene firme i upoznali se sa problemima istih. Na sastanku kolegija kojeg smo održali u Fortuni dogovorili smo da podržimo donošenje zakona kojim se smanjuje za 50% obračun doprinosa za ovu granu industrije. Donošenjem ovog zakona omogućeno je da ovim firmama svakog mjeseca ostaje 50% sredstava koje su do tada plaćali državi. Na primjer, Fortuni je svakog mjeseca ostajalo između 100.000 – 150.000 km. Isto tako je i sa Olimpom i Eurogalantom.

Manje je poznato da je nekim ranijim zakonima bilo regulisano da se sokovi u FBiH tretiraju po visokoj tarifi, dok su sokovi iz susjedstva, pa i iz Slovenije, tretirani kao prehrambeni artikli - što je značajno uticalo na njihovu konačnu cijenu. Rezultat toga je da Vegafruit nije ni izbliza mogla parirati ponudi sokova iz okruženja zbog nižih cijena. Upoznavši se sa ovom problematikom, sa svojim saradnicima sam pristupio aktivnostima na izmjeni postojećih zakona. Tim izmjenama načinjen je potpuni zaokret i taj problem je uspješno riješen na zadovoljstvo menadžmenta Vegafruita.

Za projekat toplifikacije grada bila je neophodna i komunikacija sa resornim federalnim ministarstvom u cilju traženja finansijske podrške. Organizirao sam posjetu ministra prostornog uređenje i okoliša gospodina Ramiza Mehmedagića općini u cilju upoznavanja sa projektom i mogućnostima finansijske podrške.

Prilikom otvorenja novog pogona Fortune u Malešićima, organizirao sam posjetu premijera Vlade Federacije BiH gospodina Ahmeta Hadžipašića i ministra industrije, energetike i rudarstva gospodina Izeta Žigića kojom prilikom mu je odobrena i značajna finansijska pomoć od strane Vlade FBiH.

Također, obezbijeđena su i dodatna, vrlo značajna sredstva za “Fortunu ” u cilju prevazilaženja problema, kao i nabavke opreme.

Brojnim intervencijama kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su obezbijeđena ogromna sredstva za premije i poticaje za proizvođače mlijeka, mesa a posebno za peradarstvo koje ovdje ima tradiciju.

Putem federalnog ministarstva za kulturu i sport obezbijedio sam određena sredstva za sportske klubove.

U saradnji sa Premijerom Vlade Tuzlanskog kantona i predstavnicima sindikata TK radio sam na donošenju Zakona o otpisu potraživanja za zdravstveno osiguranje, što je mnogo značilo za finansijsku konsolidaciju velikih firmi na Tuzlanskom kantonu, kao i za realizaciju privatizacije SODA SO i KHK. Donošenje ovog zakona značajno je pomoglo i firmama na području općine Gračanica, posebno Fortuni.

Značajne aktivnosti su vođene u saradnji sa predstavnicima mjesnih zajednica u vezi obezbjeđenja sredstava za putnu infrastrukturu i rekonstrukciju vodovoda sa viših nivoa.

Značajan dio aktivnosti odnosio se i na rješavanje brojnih individualnih zahtjeva. Trudio sam se da na svaki dopis odgovorim, makar i zakonski ne mogao ništa učiniti (kada problem nije bio u mojoj nadležnosti), a stručnoj službi sam naložio da na svaki dopis obavezno blagovremeno pripremi odgovor.

Zajedno sa Premijerom Federacije BiH Ahmetom Hadžipašićem bio sam u privatnoj posjeti Predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Stjepanu Mesiću.

Sa Stjepanom Mesićem, predsjednikom Republike Hrvatske

Na poziv američke ambasade, u organizaciji State Departmenta, boravio sam na posebnom seminaru u Sjedinjenim Američkim Državama. Time mi je pružena mogućnost da steknem neka nova znanja i iskustva.

Želim naglasiti da je bilo još mnogo aktivnosti koje nisam ovom prilikom naveo, pošto nisam vodio preciznu evidenciju, a i ovo navedeno je rezultat mojih sjećanja.

O rezultatima moga rada kao Predsjedavajućeg i poslanika najbolju potvrdu su dali glasači na poslednjim općim izborima održanim 2006. godine gdje sam ostvario mnogo bolji rezultat nego 2002. godine.

Činjenica je da su rezultati mog rada u Parlamentu mogli biti još kvalitetniji da je postojalo raspoloženje općinskih vlasti za jaču saradnju, na kojoj sam ja, uostalom, maksimalno insistirao. Nažalost, saradnja je u velikoj mjeri izostala i moj rad je sveden na jedan oblik, da se tako izrazim, “ostrvskog djelovanja”. Inače, Općinski odbor SDP Gračanica je u Predstavničkom domu imao dva svoja poslanika iz Gračanice: Reufa Sokolovića i Damira Mašića, a koliko su oni uradili - ne znam niti imam informaciju.

O efektima moga rada kao Predsjedavajućeg ovog doma vrlo pohvalno su se izrazili čelnici Stranke demokratske akcije, ali i međunarodnih organizacija, posebno OHR.

Nadam se da sam na ovaj način uspio bar donekle informisati javnost o svojim aktivnostima u spomenutom periodu. U jednom od narednih postova pokušat ću prezentirati rezultate svog rada i svojih aktivnosti u sadašnjem mandatu, od 2006. do danas, a na blogu ću, nadam se, između ostalog i redovno prezentirati svoje aktuelne aktivnosti kao federalnog poslanika, ali i kao predsjednika Komisije za lokalnu samoupravu, člana Odbora za privatizaciju i denacionalizaciju, te člana Odbora za rad i socijalnu zaštitu.

________________

Na kraju, želim da se zahvalim svima koji su mi poželjeli dobrodošlicu u gračaničku blog zajednicu. Nadam se da vas neću razočarati.

Povremeno sam, onoliko koliko su mi obaveze dopuštale (ili kad bih uspio uhvatiti trenutak kada mi djeca nisu za kompjuterom ), pratio pisanje gračaničkih blogera, a također i rasprave na Gračanica.Net forumu, te sam bio prijatno iznenađen različitošću tema i kvalitetom diskusija – u kojima je ponekad bilo i vrlo interesantnih komentara koji se odnose na moj rad i aktivnosti.

Želja mi je da na ovaj način približim informacije građanima i javnosti, kao i da dam odgovore na određene nedoumice i dileme.

Također, jako bih cijenio komentare, prijedloge i sugestije koji bi pomogli u mom radu, ali i argumentirane kritike koje bi ukazale na moje pogreške, kako bi ih ispravio.

Prije skoro deset godina, kao tadašnji načelnik općine Gračanica – u vrijeme kada je internet bio poprilična nepoznanica na ovim prostorima – imao sam svoju home page, koja je postoji online čak i danas (mada već potpuno zastarjela, neažurirana ili, što bi se internet-žargonom reklo - out of date).

Danas, međutim, za razliku od “klasičnih” web-stranica, koje su statične i služe isključivo prezentaciji, odlučio sam se ipak otvoriti blog, koji je dinamičniji i koji omogućava stalne dopune, obnavljanja, aktualiziranja, ali također i neposredniju komunikaciju i kontak sa čitateljima. Zapravo, prijedlog da otvorim blog dobio sam još u novembru prošle godine, ali iz objektivnih okolnosti morao sam to prolongirati. U međuvremenu, još neke javne ličnosti u BiH su otvorile blogove (u susjednoj Hrvatskoj to je već sasvim normalna stvar), što govori o popularnosti, ali i efektima ovog medija.

Nadam se da ću ovim blogom dodatno doprinijeti informisanju javnosti o poslovima kojima se bavim, svojim aktivnostima i političkom djelovanju. Također, imam namjeru na blogu iznositi i svoje lične komentare, stavove i mišljenja o stvarima koje nisu direktno vezane za moj politički angažman i javno djelovanje. Ovo neće biti samo blog Muhameda Ibrahimovića, predsjednika Općinskog odbora SDA Gračanica i poslanika u Parlamentu Federacije BiH, nego i blog Muhameda Ibrahimovića, stanovnika ove općine i grada.